To je, ističe se u komentaru HGK,  ujedno i najbrža dinamika pada još od rujna 2012. godine (kada je pad iznosio 7,1%). Prosinački godišnji pad industrijske proizvodnje dobrim je dijelom rezultat i visoke baze. Naime, iako je u prosincu 2017. godine ostvaren blagi pad proizvodnje, njegova je razina bila druga najveća (kada se promatra samo taj mjesec tijekom godina) još od prosinca 2007. godine.

Strukturno, pad u prosincu 2018. godine rezultat je smanjenja proizvodnje kod rudarstva i vađenja (-10,8%, negativan trend koji kontinuirano traje 13 mjeseci), prerađivačke industrije (-6,5%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (-8,2%, dvomjesečni trend pada).

U prerađivačkoj je industriji pad zabilježen u 14 grana (od ukupno 24) te industrije, pri čemu je najveći negativan utjecaj (imajući u vidu stopu pada i udio u strukturi proizvodnje) imao pad proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (-21,6%), proizvodnje električne opreme (-30,1%) i pad kod najveće (po udjelu u proizvodnji) grane prerađivačke industrije, tj. proizvodnje prehrambenih proizvoda (-7,6%). Padom u prosincu nastavljen je negativan godišnji trend ukupne industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje šest mjeseci. Taj je šestomjesečni kontinuirani silazni trend dio dužeg diskontinuiranog negativnoga trenda koji traje od studenoga 2017. godine. Na taj je negativan trend djelomično utjecalo ovogodišnje smanjenje dinamike rasta inozemne potražnje (vrijednost robnoga izvoza) te još uvijek niska razina domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).

Tako je, nakon četiri godine uzastopnoga rasta, u 2018. godini ostvaren godišnji pad industrijske proizvodnje koji je, prema kalendarski prilagođenim podacima, iznosio 1%. Strukturno su na razini cijele 2018. godine proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (-11,4%) i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-37,3%, uključuje i brodogradnju koja ima utjecaja i na kretanja u drugim granama prerađivačke industrije) imale najveći negativan utjecaj na kretanja u prerađivačkoj industriji. Za ovu godinu predviđamo da će industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ipak ostvariti rast, a na to će povoljno utjecati očekivano daljnje jačanje domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).

Industrijska je proizvodnja u 2018. godini svojom razinom još uvijek manja (za 9,5%) od one iz 2008. godine. Ipak, manja razina proizvodnje ne bilježi se u svim industrijskim granama. Naime, kod sedam industrijskih djelatnosti bilježi se veća razina: proizvodnja prehrambenih proizvoda za 7%, proizvodnja kože za 41,4%, proizvodnja papira za 50%, proizvodnja farmaceutskih proizvoda za 17,8, proizvodnja gume i plastike za 74,6%, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 9,8%, popravak i instaliranje strojeva i opreme za 64,2% te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 6,2%.

Podaci za cijelu prošlu godinu nisu još dostupni na razini cijele EU, ali prema dostupnim podacima koji se odnose na prvih jedanaest mjeseci 2018. godine, Hrvatska, u kontekstu EU, ima lošu poziciju jer pripada skupini zemalja EU (njih 15) koja još uvijek nije dostigla razinu iz 2008. godine, dok je na razini cijele EU ta razina prestignuta 2017. godine (0,5%).

U prvih je jedanaest mjeseci 2018. godine razina proizvodnje u EU bila 1% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. To je rezultat višegodišnjeg pozitivnoga trenda. Naime, na razini EU od rujna 2013. godine bilježio se kontinuirani trend godišnjega rasta industrijske proizvodnje (jedino je u studenome 2014. godine zabilježena stagnacija). Ipak, u studenome 2018. godine taj je trend prekinut, tj. industrijska je proizvodnja EU u studenome bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,2% manja u odnosu na isti mjesec 2017. godine. Znatan je negativan utjecaj na takva kretanja imao pad proizvodnje koji je zabilježen u Njemačkoj (-5,1%), a djelomično je rezultat gospodarske politike SAD-a (koja šteti gospodarskoj suradnji SAD-a i EU) i neizvjesnosti oko Brexita. Ipak, na kumulativnoj je razini, tj. u prvih jedanaest mjeseci prošle godine industrijska proizvodnja EU bila 1,7% veća u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.