Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su postali nezaobilazni faktor u poslovanju gotovo svake tvrtke, a posebnu vrijednost imaju u uslužnom sektoru zbog ekonomske, ali i marketinške vrijednosti zelene agende.

Najnoviji primjer je crikvenička specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia koja će dobiti infrastrukturu za korištenje obnovljivih izvora energije koji će korištenjem mora i solarne energije povećati energetsku učinkovitost i značajno pridonijeti očuvanju okoliša.

Dvije faze

Projekt, kojim se očekuje ušteda čak 70% energije, razvija im zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, a voditelj projekta je profesor Neven Duić. Kompleks Thalassotherapije se sastoji od nekoliko smještajnih i nekoliko medicinskih objekata u paviljonskom tipu razmještaja.

Za grijanje objekata, grijanje bazena i hidromasažnih kada, kao i za pripremu tople sanitarne vode, koriste se lako uljni kotlovi 1400 kW i 1300 kW koji su smješteni u zajedničku kotlovnicu koja je smještana u centralnom dijelu kompleksa.

Iz kotlovnice topla voda temperature 70/50 °C distribuira se vanjskim cjevovodima do svakog pojedinog objekta. Kako pojašnjavaju na FSB-u, projektnim zadatkom predviđeno je da se postojeća priprema potrošne sanitarne tople vode i grijanja morske vode bazena putem postojeće uljne kotlovnice zamijeni novim sustavom grijanja iz obnovljivih izvora energije.

“Predviđeni novi izvori su električna dizalica topline voda/voda i solarno polje vakuumskih kolektora. Dizalicom topline bi pokrivali potrebe pripreme potrošne tople vode (PTV) i bazena tijekom čitave godine dok bi solarnim kolektorima pokrivali u periodu od svibnja do rujna – osim kod godišnjeg inicijalnog punjenja bazena.

Novi sustavi grijanja su predviđeni da se izvode kroz dvije faze, u prvoj fazi je ugradnja električna dizalica topline dok u drugoj fazi ugradili bi se solarni kolektori”, kažu na FSB-u.

Nakon ugradnje dizalice topline očekuje se ušteda u primarnoj energiji u iznosu od 30%, a završetkom druge faze projekta, koji uključuje ugradnju solarnih kolektora, očekivana ukupna ušteda primarne energije faze I i II je procijenjena na oko 71%.

Najatraktivnija lokacija

Na Jadranu trenutačno nema instaliranih komercijalnih elektrana koje bi koristile energiju mora. Iako, prošle godine talijanski Saipem je najavio izgradnju prve pučinske vjetroelektrane s 450 megavata kapaciteta u sjevernom dijelu Jadrana, u blizini luke Ravenna.

Područje sjevernog Jadrana predstavlja najatraktivniju lokaciju za razvoj sličnih projekata zbog značajnog energetskog potencijala te povoljne batimetrije mora koja omogućava instalaciju već razvijenih tehnologija.

Za područje srednjeg i južnog Jadrana, potreban je razvoj plutajućih infrastruktura i platformi koje omogućavaju sidrenje vjetroagregata na dubinama većim od 60 metara. Ostali oblici energije mora (valovi, plima i oseka) imaju izrazito malen potencijal zbog zatvorenosti mora, barem što se tiče trenutnog stupnja razvoja tehnologije.

S druge strane, projekti dizalice topline morska voda-voda uspješno su instalirani s obje strane Jadranskog mora. Na FSB-u pojašnjavaju da u Hrvatskoj imamo primjere Kneževa dvora u Dubrovniku, Marine Kaštela, Thalassotherapia u Opatija, bolnica u Rovinju, Hotel Parentium u Poreču, Falkensteiner u Zadru, te u konačnici hotel Le Méridien Lav u Splitu.

Ovi primjeri, navode, pokazuju da se dizalice topline mogu koristi u objektima raznih namjena, s kapacitetom od par kilovata za kućanstva do velikih sustava od nekoliko megavata za potrebe hotela ili bolnica.

Energetski projekt Thalassotherapia će biti javno predstavljen danas u okviru Interreg Medirerranean Blue Deal projekta na Danu Plave energije u Crikvenici koji ima za cilj predstaviti i raspraviti moguće scenarije za razvoj i implementaciju tehnologija Plave energije u Hrvatskoj.

Događaj organizira Fakultet strojarstva i brodogradnje u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Thalassotherapijom.