Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja registracija vozila u našoj zemlji agencije Promocija plus, u prvom je kvartalu ove godine registrirano 7.329 novih osobnih vozila, što je za 1.292 vozila ili 21,4 posto više u odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal. Međumjesečni rast registracija novih vozila u ožujku u odnosu na veljaču iznosi visokih 40 posto, dok na međugodišnjoj razini (ovogodišnji ožujak prema lanjskom ožujku) taj rast iznosi 25,8 posto. U usporedbi prvog ovogodišnjeg kvartala s prošlogodišnjim istim periodom bilježimo rast od 21,4 posto. Sva tri pokazatelja s visokim skokom najizravnija su posljedica isporuke i registracije većeg dijela kontingenta vozila iz javne nabave za Vladu i ministarstva (koja je izazvala veliku javnu pozornost u našoj zemlji tijekom veljače i početkom ožujka).

Znatno veći rast na međugodišnjoj razini zabilježen je za rabljena osobna vozila kod kojih je zabilježen rast od 223 posto (s 2.733 iz prva tri mjeseca prošle godine na ovogodišnjih 8.837). Tako je trend kod rabljenih vozila, koji je započet ulaskom u EU, nastavljen i u prvom kvartalu ove godine. Posljedica ovog trenda je da već sedmi mjesec zaredom u Hrvatskoj bilježimo veći unos rabljenih vozila od registracija novih osobnih vozila. Pri tom je važno podvući kako je najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze u Hrvatsku star deset i više godina.

Na vrhu ljestvice Volkswagen

Promatrajući ovogodišnje rezultate nakon tri mjeseca, vrh ljestvice pripada Volkswagenu koji s 1.098 vozila ima 15 posto tržišta (u odnosu na lanjskih 835 i tržišni udio od 13,8 posto). Na drugom je mjestu Škoda sa 758 vozila ili 10,3% tržišta (prošle godine 342 vozila i 5,7% tržišta). Opel je sada na trećem mjestu sa 672 vozila ili 9,2% tržišta (prošle godine 622 vozila i 10,3% tržišta). Na četvrtom je mjestu Peugeot koji s 569 vozila zauzima 7,8% tržišta. Citroën je peti s 485 vozila (6,6% tržišta),

U prva je tri mjeseca s benzinskim agregatom registrirano ukupno 2.605 vozila ili 35,5% od ukupnog broja registracija novih osobnih vozila, dok je s dizelskim motorom njih 4.723 ili 64,5%. Najveći udio ''dizelaša'' bilježe Jeep i Subaru (100% od ukupne prodaje ove dvije marke), BMW (94,9%), Alfa Romeo (94,1%). Kod benzinskih agregata najveći udio u marci bilježe Smart i Lexus (100% od ove dvije marke), Mitsubishi (95,7%), Chevrolet (83,5%), Suzuki (80,9%) i Hyundai (64%).

Za kraj još nekoliko podataka o programu novih lakih dostavnih vozila gdje je zabilježen nešto veći rast registracija u odnosu na onaj zabilježen kod osobnog programa. U ovoj su godini, u prva tri mjeseca, registrirana 1.592 nova dostavna vozila (od čega 677 u ožujku), što je 60,6% više u odnosu na isti period prethodne godine. I na ovoj je ljestvici Volkswagen na prvom mjestu s 410 registriranih vozila i 25,7% tržišta. Slijedi Citroen s 284 vozila (17,8%), Peugeot s 221 vozilom (13,9%), Renault sa 179 vozila (11,2%) i Fiat sa 128 vozila (8%). Ovih pet marki drži 76,8 posto ukupnog tržišta novih lakih dostavnih vozila (prije godinu dana 75,1%). U analizi registracija najprodavanijih modela (sve karoserijske izvedbe) izdvajaju se sljedeći modeli: Volkswagen Caddy (127 vozila), Citroen Berlingo i VW Transporter (po 120 vozila), Volkswagen Crafter (118) i Citroen Jumper (104 vozila). Ovih pet modela u prva tri mjeseca zauzima 37% svih registracija lakih dostavnih vozila.

Rast registracije vozila

Ukupno gledajući, prva su tri mjeseca obilježena porastom registracija u sve četiri skupine: nova osobna vozila (+21,4%), nova laka dostavna vozila (+60,6%), rabljena osobna vozila (+223,3%) i rabljena laka dostavna vozila (147,0%). Ovaj je pozitivni trend dominantno u vezi s tri važna procesa: velika javna nabava novih vozila za Vladu i ministarstva, niska lanjska osnovica za usporedbu te ulazak u EU. Prvo, isporuka vozila iz javne nabave, za potrebe Vlade i ministarstava, je u najvećem dijelu izvršena u prvom kvartalu (dominantno u ožujku) pa kad se gleda rast registracija novih vozila u apsolutnim brojkama u prva tri mjeseca (za nova vozila), onda je vidljivo da se taj rast od 1.893 vozila (nova osobna i laka dostavna vozila) u najvećoj mjeri poklapa s količinom vozila iz javne nabave (skoro 1600). Dalje, osnovica za usporedbu s prethodnom godinom je relativno niska pa je ovogodišnji skok razumljiv, ako se gleda te podatke. Kad bismo ovogodišnje podatke za prva tri mjeseca usporedili s onima iz 2011. godine (znači s godinom koja je krizna, kao i ova; namjerno je izbjegnuta usporedba s pretkriznom 2008. godinom), onda se vidi utemeljenost tvrdnje o niskoj osnovici za usporedbu. Tako je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prvi kvartal spominjane 2011. godine zabilježen pad registracija novih osobnih vozila od 30,1% (ove godine spominjanih 7.329 registracija novih osobnih vozila prema 10.488 novih osobnih vozila iz 2011. godine).

Uzrok ove niske usporedne osnovice s početka prošle godine, uz već dugogodišnje prisutni ekonomski faktor koji se zadržao i u ovoj godini, leži i u odlaganju kupovne odluke koju smo bilježili početkom 2013. Naime, pozitivna očekivanja od pristupanja EU prelila su se i na kupnju automobila jer su se, pod utjecajem informativne kampanje o pozitivnim učincima hrvatskog članstva, podgrijala nadanja o padu cijena automobila (kako novih, tako i rabljenih). Posljedica toga bio je porast očekivanja i odgađanje kupovne odluke. Nakon ulaska u EU dolazi do polagane korekcije kupovnog trenda. Tako se može reći da su ove nešto veće brojke dijelom i svojevrsna tržišna korekcija stanja u mjesecima koji su prethodili ulasku u EU. Za pretpostaviti je da će ta korekcija trajati još nekoliko mjeseci.