Nakon pet godina upravljanja riječkim 3. majem, Ediju Kučanu država će kao vlasnik prvi put uskratiti povjerenje i dati negativnu ocjenu na njegov rad. Riječ je o menadžeru u posrnuloj tvrtki koji je uživao posebno povjerenje Vlade i premijera Andreja Plenkovića, koji je često znao svratiti u to brodogradilište i hvaliti rad i trud Kučana i Trećemajaca u realizaciji gradnji iza kojih je stala njegova Vlada.

No, već neko vrijeme jasno je da je ta priča daleko od idile kakvom se prikazuje iz Rijeke, a to potvrđuje i izvješće Nadzornog odbora 3. maja, kojim se iznose brojni zapanjujući detalji o ponašanju Uprave, zbog kojih je NO dao kontraprijedlog za skoru glavnu skupštinu (17. srpnja), tražeći da se Upravi, u kojoj je Kučan jedini član, uskrati razrješnica za poslovanje u 2023.

Ukratko, NO konstatira da je “praktički doveden u zabludu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na financiranje završetka gradnje Nov. 527, te u ovom trenutku ne može doći do jasne i nedvosmislene informacije o troškovima i trenutnim statusom završetka broda. Uprava je svojim lošim poslovnim odlukama, pogotovo u dijelu upravljanja troškova, podbacila i probila ukupnu kalkulaciju za više od 50 posto, što je u poslovnoj logici i svijetu poražavajuće!”

Oglušili se na upozorenja
Da će taj brod predstavljati moguće i veći financijski fijasko za državu nego se u startu predviđalo jasno je već više od mjesec dana, od kada je očigledno da će zadnji rokovi za isporuku (15. lipnja) biti probijeni i da će uslijediti u najblažem scenariju plaćanje penala. Riječ je, naime, o novogradnji 527, samoiskrcavajućem brodu za rasute terete, koji je s 30-ak posto dovršenosti iz stečajne mase Uljanika prije nešto više od dvije godine predan 3. maju, uz 100-postotno državno jamstvo za kreditiranje dovršetka gradnje ugovorene s kanadskom Algomom za gotovo 47 milijuna eura.

Vrlo brzo pokazalo se da tu i cijenu (na kojoj se u startu ostvaruje i minus od oko 2,5 milijuna eura) 3. maj ne može pratiti, te se konstantno obraćao Vladi tražeći dodatna jamstva. Povremeno bi u javnost iscurili detalji oko problema s 527-icom, no izvješće NO-a u tančine potvrđuje kako se “gradnja odvija usporeno i troškovi daleko premašuju do tada obavljeni posao”.

Niti godinu dana nakon odobrenog jamstva i početka gradnje Uprava se obratila Vladi i resornim ministarstvima gospodarstva i financija za pomoć i dodatna sredstva kako bi očuvali likvidnost i dovršili brod. Tražili su najprije 14,4 milijuna, pa 13,47 milijuna, potom 18 i na kraju 23,45 milijuna eura.

Varirale su u tim zahtjevima i procjene koliko je potrebno dodatnih sredstava kako bi se dovršio brod. Sve to rezultiralo je uvjetovanjem Upravi da za novo jamstvo izradi ekonomsko-pravnu analizu Zahtjeva potpore za likvidaciju, kako bi odluka eventualno zadovoljila uvjete za odobrenje Vlade RH.

Nakon više prekrajanja, taj je zahtjev ispunjen, a NO ističe i da je na jednoj sjednici Upravi čak i odbio zahtjev za kreditnim zaduženjem. U listopadu 2023. je Vlada odobrila novih 23 milijuna eura jamstva, uz uvjet izrade kriznog plana upravljanja i stupanja u pregovore s kupcem Algomom kako bi regulirali otvorena pitanja u slučaju kašnjenja dovršetka broda.

Kada je plan konačno isporučen, ispostavilo se, po tvrdnji NO-a, da ga se Uprava ne pridržava, te da iskazuje probijanje planiranih priljeva i odljeva sredstava. Navodi se tako kako je po podacima koji su NO-u dostavljeni u ožujku razvidan negativan novčani tijek do isporuke Nov. 527 u iznosu od 5,5 milijuna eura, te da nedostajuća sredstva iznose 5 milijuna eura, dok je u zadnjem izvješću Ministarstvu gospodarstva i NO-u taj iznos smanjen na 2,6 milijuna eura.

Na posljednjoj sjednici u travnju, pak, NO navodi kako ih je Uprava izvijestila da ne stoji iza tih brojki. Plan kriznog upravljanja, osim otpuštanja viška zaposlenika i smanjenja troškova, predviđao je inače i podnošenje tjednog izvješća o novčanom toku NO-u, Hrvatskoj brodogradnji Jadranbrod i Povjereniku za provođenje mjera kriznog upravljanja Zdravku Čupiću. Unatoč upozorenjima, Uprava se na to oglušila, tvrde u NO-u.

Istodobno je prema NO-u stizalo nedvosmisleno uvjeravanje da će brod Kanađanima biti dovršen u predviđenim rokovima, a kada je bilo jasno da se rok neće ispoštovati, na sjednici u ožujku Uprava je jasno dala do znanja da će se, unatoč mogućem pomicanju roka, posao odraditi po predviđenom troškovnikom i da je “likvidnost osigurana”. Na svakoj sjednici tražili su od uprave, tvrde nadzornici, pravnu analizu što slijedi ako brod ne bude završen do raskidnog roka, no do danas im je Uprava nije dostavila.

Negativan kapital
“Na pitanje što će biti nakon 15. lipnja 2024. kada brod ne bude isporučen, Uprava nije dala odgovor. Štoviše, potvrdili su da nisu u kontaktu s Kupcem”, ističe u izvješću NO, kojim predsjeda predstavnik radnika Juraj Šoljić. Može se iščitati i da je zbog takvog stanja tvrtka izložena dodatnim pritiscima na rast troškova kooperanata, te se zaključuje da će se 3. maj u presudnim trenucima naći u problemima s likvidnošću i plaćanjem usluga kooperanata, što može dodatno ugroziti dovršetak posla na 527-ici.

Da će Kučanu biti uskraćeno povjerenje vlasnika potvrđuje i jučerašnja objava Marije Ružić, stečajne upraviteljice Uljanika d.d. u čijoj stečajnoj masi se nalazi 88 posto udjela u 3. maju. Ona je, naime, zatražila od vjerovnika da joj se odobri glasati protiv razrješnice Kučanu za poslovanje u 2023., a sudeći po svemu, nema sumnje da se predstavnici vjerovnika, koji dolaze iz Ministarstva financija i Državnog odvjetništva RH, neće složiti s tim prijedlogom.

“Grupa na dan sastavljanja ovih financijskih izvješća iskazuje gubitak razdoblja prije odgođenog poreza od 14,29 milijuna eura, u kojem je gubitak Matice 14,33 milijuna eura, akumulirani gubitak od 193,58 milijuna eura, te negativan kapital od 104,89 milijuna eura. U istome Matica iskazuje gubitak razdoblja od 14,33 milijuna eura, akumulirani gubitak od 193,58 milijuna, te negativni kapital od 104,92 milijuna eura.

Koristeći terminologiju iz Stečajnog zakona, negativan kapital znači prezaduženost”, ističe Marija Ružić, rezimirajući da prezaduženost predstavlja jedan od razloga za pokretanje stečaja te da je u slučaju 3. maja evidentan i drugi razlog, negativan odnos kratkotrajne imovine (53,46 milijuna eura) i kratkoročnih obveza (149,94 milijuna eura).

Izglasavanje nepovjerenja u slučaju velike brodogradnje dogodio se prije ovoga još u Uljaniku, kada u ljeto 2018. Upravi predsjednika Giannija Rossande dioničari nisu dali potporu i razrješnicu nakon čega je uslijedio strmoglav pad i likvidacija tvrtke.