Do sada je bilo više pokušaja da se u Hrvatskoj pokrenu inovacijske mreže, ali bez puno uspjeha. InnoEnergy, paneuropska inovacijska mreža fokusirana na energetiku, prva je koja se tom trendu uspjela othrvati. InnoEnergy je podupro osnivanje prvog hrvatskog inkubatora za energetiku u okviru Tehnološkog parka Zagreb koji bi s radom trebao započeti ove jeseni. Prošli tjedan objavio je da organizira 1,1 milijun kuna vrijedno europsko natjecanje za energetske startupe, otvoreno i za hrvatske takmace, a unazad godinu dana podupro je investicije te pružio mentorstvo inovatorima u energetici.

Ured InnoEnergyja u Hrvatskoj vodi bivši čelnik Vladine inovacijske agencije Bicroa (danas Hamag-Bicroa) te član Uprave DIV-a Dalibor Marijanović.

“Imamo i nekoliko investicija u planu, ali ne bih govorio o tim timovima. Riječ je o vrlo ranim fazama razvoja koje su osjetljive u svakom smislu pa tako i po pitanju zaštite intelektualnog vlasništva”, kaže Marijanović.

Inovacijske mreže postale su vrlo popularne u posljednjih desetak godina. Podupiru koncept otvorenih inovacija gdje nastupaju kao brokeri i savjetnici. S jedne strane, pomažu velikim kompanijama da pronađu i razvijaju inovacije izvan svojih organizacija. Marijanović kaže da InnoEnergy tako surađuje s velikim kompanijama poput Schneidera Electrica i Siemensa. S druge strane, inovacijske mreže pomažu startupima u razvoju tražeći im dodatne poslove, potencijalne partnere i investitore.

Navodi da su dosad uspostavili suradnju s Tehnološkim parkom Zagreb i Znanstveno-tehnološkim parkom u Rijeci te nekoliko domaćih energetskih startupa. Među njima su prošlogodišnji pobjednici InnoEnergyjevog natječaja: Thorium A+, cloud softverska aplikacija za energetsku certifikaciju, i HydroQuest, startup koji je razvio male hidroelektrane kapaciteta 40-80 kW koje se mogu izgraditi i staviti u pogon za manje od šest mjeseci. Tu je još i Vane Compressor, tvrtka koja je razvila energetski vrlo učinkovit kompresor.

Voditelj hrvatskog ureda InnoEnergyja kaže da trenutačno razvijaju suradnju s Energetskom agencijom Krapinsko-zagorske županije, te da im je plan uključiti i velike domaće kompanije poput Končara i HEP-a.

“U energetici su naše usluge vrlo tražene, jer razvojni projekti su rjeđi, njihova je izvedba kapitalno zahtjevna i treba više vremena dok poluči rezultat. To traje i do 50 posto duže nego u slučaju IT inovacija”, kaže Marijanović.

Pojašnjava da u Hrvatskoj postoji veliki prostor za razvoj privatnih inicijativa u inovacijskom ekosustavu, jer se država u posljednjih sedam godina iz njega povukla. Navodi da je točno da je država tu aktivna kroz Hamag Bicro i Ministarstvo gospodarstva, jer postoje strukturni fondovi iz kojih se mogu bespovratnim sredstvima financirati inovacije.

“Međutim, to se radi kroz natječaje koji nisu stalno otvoreni i nije moguće predvidjeti njihov intenzitet. Znači ne postoji mogućnost za hrvatske poduzetnike da strateški išta planiraju s tim sredstvima. U tom vakuumu nestabilnosti veliki je prostor za pomoć hrvatskoj IT i energetskoj industriji pri čemu smo se mi fokusirali na energetiku”, zaključuje Marijanović.