Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) odgovorna je za nadzor tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga, a već dugi niz godina intenzivno rade na što učinkovitijem uključivanju osoba s invaliditetom u digitalno društvo.

O projektima i suradnji HAKOM-a s FER-om te brojnim udrugama osoba s invaliditetom razgovarali smo s ravnateljem HAKOM-a Miranom Gostom.

Kada i kako je krenula inicijativa trajne suradnje HAKOM-a sa Udrugama osoba s invaliditetom?
Suradnja s udrugama osoba s invaliditetom uvijek je bila ključna za nas jer smo svjesni da bez njihove aktivne uključenosti ne možemo učinkovito rješavati probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u modernom, digitalnom društvu.

Naša inicijativa trajne suradnje s udrugama započela je projektima usmjerenim na povećanje pristupačnosti, koje već dugi niz godina provodimo zajedno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva. U svim našim projektima ključna su iskustva osoba s invaliditetom iz udruga s kojima surađujemo, a svi projekti nadovezuju se na prethodna istraživanja.

Kada je HAKOM počeo s radom na projektima vezanim uz pomoć osobama s invaliditetom? Koji je bio prvi projekt?
Prvi projekt koji smo realizirali bio je aplikacija Kviz iz 2015. godine. Ona je nastala kao rezultat istraživačkog projekta ‘Pogled u budućnost 2020’ u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), a glavna svrha bila je informiranje potrošača, posebno osoba s invaliditetom o njihovim potrošačkim pravima te podizanje svijesti o preprekama s kojima se susreću.

Osim toga, aplikacija je namijenjena developerima i dizajnerima aplikacija kako bi se i kod njih osvijestile prepreke s kojima se susreću osobe s invaliditetom te kako pravilnim dizajnom umanjiti te prepreke. Uvijek nastojimo da projekti imaju širu društvenu primjenu i ne ograničavaju se samo na područje elektroničkih komunikacija, pošte ili željeznice.

S kojim udrugama surađujete, kakav je njihov feedback?
Otvoreni smo za suradnju sa svim zainteresiranim udrugama, a trenutačno aktivno surađujemo s velikim brojem udruga iz cijele Hrvatske. Neke od njih su CeDePe – Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb, Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI, Športska udruga slijepih Svjetlost Osijek, UP2DATE – Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja, UGNIŽ – Udruga gluhih i nagluhih Istarske županije, UPIT – Udruga paraplegičara i tetraplegičara Osječko-baranjske županije, UPIM – Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga invalida rada Zagreba, Udruga slijepih Zagreb, Udruga Zamisli, Hrvatski savez gluhih i nagluhih te Spinalne ozljede Zagreb.

Ove udruge aktivno podržavaju naše projekte i zajedno s nama sudjeluju u različitim fazama projekta, posebno u istraživanju i testiranju mogućih rješenja. Njihov feedback je od iznimne važnosti jer nam pomaže bolje razumijeti potrebe i izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, a njihova podrška i sudjelovanje doprinose široj prihvaćenosti i uspjehu naših inicijativa.

Kako je došlo do suradnje s FER-om?
S akademskom zajednicom oduvijek smo surađivali jer smo znanja i iskustva znanstvenika koristili u svrhu unapređenja reguliranih tržišta. FER, koji se bavi tehnologijom u elektroničkim komunikacijama, bio nam je logičan partner. Nakon što smo s FER-om razvili aplikaciju Kviz, to nam je otvorilo oči koliko smo malo upoznati s izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.

Pokrenuli smo program ‘Pristupačnost’ u suradnji s FER-om i njihovim ICT-AAC laboratorijem, kojeg vodi profesorica Željka Car. Svake godine ovim programom realiziramo jedan projekt s ciljem podizanja svijesti u društvu ili unapređenja razine pristupačnosti za osobe s invaliditetom na “našim” tržištima. Možemo se pohvaliti s rezultatima. Proveli smo istraživanje o ispunjenju obveza operatora javnih komunikacijskih usluga u vezi s osobama sa složenim komunikacijskim potrebama.

Razvili smo pristupačno web sjedište i metodologiju za izradu univerzalno dizajniranih web sjedišta. Kreirali smo pristupačnu mobilnu aplikaciju i metodologiju za njezinu izradu. Razvili smo ozbiljnu igru nazvanu Susretnica, koja omogućuje prikaz ispravnog ophođenja prema osobama s invaliditetom u svakodnevnim situacijama.

Izradili smo priručnike za održavanje radionica o temi osoba s invaliditetom u osnovnim školama, uz sve potrebne materijale za radionice. Danas intenzivno istražujemo moguća rješenja za povećanje pristupačnosti u području željezničkog putničkog prijevoza.

Koji su projekti u tijeku i koji su u planu za blisku budućnost?
U tijeku je projekt pristupačnosti za 2023. godinu, s posebnim fokusom na pristupačnost putovanja vlakom. U sklopu ovog projekta istražit ćemo potrebe osoba s invaliditetom, ali i stvarne mogućnosti željezničkih prijevoznika i upravitelja kolodvora i stajališta. Na temelju prikupljenih saznanja, predložit ćemo načine za poboljšanje pristupačnosti.

U bliskoj budućnosti također planiramo istražiti kako umjetna inteligencija može pridonijeti povećanju pristupačnosti i rješavanju određenih izazova s kojima se suočavaju osobe s različitim vrstama invaliditeta. Snažno se razvijaju rješenja iz domene proširene stvarnosti (XR), koja bilo kojoj osobi mogu proširiti ‘vidike’. Osobama s invaliditetom univerzalna XR rješenja mogu doslovno otključati do sada zaključani svijet u kojem imaju pravo ravnopravno živjeti.

Na koji se način može senzibilizirati javnost na problem funkcioniranja osoba s invaliditetom u našem društvu?
Senzibilizacija javnosti zapravo je tek korak prema inkluzivnom društvu koje želimo. Želimo stvoriti društvo u kojem su prava i potrebe osoba s invaliditetom u potpunosti poštovane, ali i pravilno osviještene kod svih građana. Kao regulator provodimo brojne aktivnosti u sklopu međunarodne i domaće suradnje.

Tako surađujemo s ostalim sličnim tijelima u EU-u, ali i onima na globalnoj razini, i dijelimo s njima najbolje prakse te promoviramo prava i potrebe osoba s invaliditetom. Aktivno sudjelujemo u međunarodnim inicijativama i član smo ili predstavljamo Hrvatsku u organizacijama poput BEREC-a (Tijelo europskih regulatora elektroničkih komunikacija) i ITU-a (Međunarodna telekomunikacijska unija). U Hrvatskoj surađujemo s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i ostalim državnim tijelima i pokušavamo utjecati na donošenje politika i poboljšanje svega što smo uočili da treba unaprijediti.

U svakodnevnom radu komuniciramo i surađujemo s operatorima elektroničkih komunikacijskih usluga, davateljima poštanskih usluga, željezničkim prijevoznikom i drugima u industriji kako bismo ih senzibilizirali za probleme osoba s invaliditetom. Ono što moram istaknuti jest kako je najvažnije da u sve što predlažemo ili radimo uključimo osobe s invaliditetom i od njih dobijemo informacije.

U lipnju organizirate drugu po redu konferenciju “Pristupačna budućnost”. O čemu će se govoriti te kakvi su dojmovi od lani?
Prošlogodišnja konferencija ostavila je izrazito pozitivne dojmove kod svih sudionika, i domaćih i stranih, a nadamo se da će ovogodišnja pridonijeti razmjeni znanja, osvještavanju te promicanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom. 14. lipnja organiziramo drugu po redu konferenciju, ali ovaj put u suradnji s Poslovnim dnevnikom kao partnerom, a predstavit će se novi napori za povećanje pristupačnosti.

Okupit ćemo kreatore politike, regulatore, industriju, medije, stručnjake za standardizaciju i tehnologije te korisnike i razgovarati o pristupačnosti u društvu. Na konferenciji ćemo razmijeniti iskustva i planove sudionika u vezi poboljšanja pristupačnosti elektroničkih komunikacijskih usluga i željezničkog prijevoza putnika, ali i razgovarati o zapošljavanju i ravnopravnom socijalnom uključivanju mladih s invaliditetom.