Ministar poduzetništva i obrta Goran Maras predstavio je danas strategiju razvoja poduzetništva u Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine čiji je opći cilj povećanje bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40 posto u tom razdoblju. Ta je vrijednost danas 16.366 eura, a cilj je 22.900 eura, rekao je Maras na predstavljanju nacrta strategije, čime je započela i javna rasprava o tom dokumentu koji bi se u vladinoj i saborskoj proceduri trebao naći u travnju.
Jedan od ciljeva strategije je i povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u sa sadašnjih 51,6 na 62 posto, a to se namjerava postići većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, povećanjem inovativnosti i izvoza te razvojem poslovnih mreža. Strategija predviđa i povećanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40 posto, odnosno ukupno 13 milijardi kuna više za financiranje poduzetništva. Banke trenutno 39 posto zajmova plasiraju gospodarstvu, a 61 posto stanovništvu, a cilj je povećati udio plasmana banaka realnom sektoru na najmanje 50 posto ukupnih plasmana. Unutar toga je i povećanje udjela mikro i malih poduzetnika u ukupnom kreditnom portfelju sa sadašnjih 8 posto na 12 posto, objašnjava Maras.
Ministarstvo provedbom strategije želi povećati udio malih i srednjih poduzeća sa 22,4 poduzeća na tisuću stanovnika, na 40 poduzeća do 2020. godine te istovremeno povećati udio znanstvenika koji rade u poduzetničkom sektoru sa sadašnjih 19 na 30 posto. Uklanjanjem administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja, cilj je za vrijeme provedbe strategije podići Hrvatsku među prvih 50 zemalja na rang listi Svjetske banke "Doing Business". Hrvatska je trenutno 84. na toj listi.
Pomoćnica ministra Dijana Bezjak kaže da je strategija razvoja poduzetništva u Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine, usklađena s dokumentima i naputcima Europske unije i da je njezino donošenje uvjet za korištenje novca iz strukturnih fondova EU-a, koje Unija planira za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Potencijal tih fondova za Hrvatsku do 2020. godine iznosi dvije milijarde eura pri čemu se 1,75 milijardi odnosi na bespovratna sredstva od po 250 milijuna eura godišnje, a 250 milijuna eura je potencijalni doprinos strukturnih fondova EU-a za financijske instrumente i to za cjelokupno razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Uz doprinos iz domaćih privatnih izvora, taj se potencijal penje na četiri milijarde eura, kaže Dijana Bezjak. Ona naglašava da je jedan od prvih zadataka u provedbi strategije obveza smanjivanja regulatornih opterećenja za poduzetnike, posebno u odnosu na ishođenje svih vrsta dozvola i prijenos imovine. Do 2016. godine sve dozvole za pokretanje posla poduzetnik mora dobiti u roku od tri mjeseca jer bez toga prema propisima EU-a nema novca iz Unijinih fondova, upozorava pomoćnica ministra.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu