U ovoj je godini, prema dosad prikupljenim podacima, ukupna vrijednost javne nabave bila 21,6 milijardi kuna, a s ulaskom u Europsku uniju ta će brojka, nakon ljeta iduće godine, porasti jer će samo iz strukturnih i kohezijskog fonda u taj vrč biti doliveno još 450 milijuna eura (toliko je za nas predviđeno za prvih šest mjeseci članstva 2013.), a već 2014. godine iznos "dodatka" trebao bi se najmanje udvostručiti. Naime, većina projekata koji će se sufinancirati iz EU fondova bit će tretirana kao dio domaće javne nabave. Za one koji su obveznici Zakona o javnoj nabavi, a to su sva državna tijela, lokalna samouprava te javna poduzeća, to će biti golem ispit jer će propusti rezultirati ili odgađanjem provedbe projekata ili, u najgorem slučaju, povratom dijela ili svog novca Europskoj uniji. Privatne tvrtke koje će aplicirati za grantove također će slijediti sličnu, iako malo jednostavniju, proceduru nabave. 

Što se ne oprašta?
Europska praksa pokazuje da se gotovo 50 posto svih nepravilnosti vezanih uz korištenje EU fondova odnosi na pogreške u provedbi javne nabave, a drugih 50 posto na loše menadžiranje ugovorenim projektima. Lista pak mogućih grijeha u pripremi natječaja je poprilična, a jedan od najvećih, koji automatski vodi 100-postotnom povratu, je već i ako se javna nabava velike vrijednosti (za ugovore o radovima to je, primjerice, više od pet milijuna eura) ne objavi u Službenom listu Europske unije (TED) nego samo u Hrvatskoj. Time se, naime, krši pravilo jednaka tretmana svih i nediskriminirajućeg pristupa, kako je to hrvatskim državnim službenicima na obuci o javnoj nabavi nedavno u Zagrebu tumačio Nicola Aimi iz Direktorata za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. U slučaju neobjavljivanja natječaja u TED-u ne mora biti riječ tek o "zaboravljivosti" onih koji pripremaju posao nego i o tome da je netko namjerno jedan veliki ugovor razdrobio u niz manjih kako bi izbjegao obvezu objavljivanja natječaja na razini EU, a to se ne oprašta. Kao što ne prolazi ni donedavno česta praksa u Hrvatskoj da se nužni dodatni poslovi na projektu (ako iskrsnu u tijeku samih radova) dodjeljuju automatski izvođaču, bez raspisivanja novog natječaja. Hrvatska je uskladila svoj Zakon o javnoj nabavi s aktualnim europskim propisima (ali u Bruxellesu se upravo priprema reforma javne nabave, pa će i hrvatski zakon opet morati biti dorađivan…), te se od početka ove godine sve nabave provode po novoj proceduri. No, i broj žalbi koji se podnosi nije baš malen.

Kočnica iskoristivosti novca
Na upit o dosadašnjim iskustvima iz Ministarstva gospodarstva nam odgovaraju da je do 8. prosinca Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave ove godine zaprimila 1098 žalbi, a 847 ih je riješeno. Statistika ne pruža odgovor, ali letimičnim pogledom ustanovljavamo da je u mnogim slučajevima riječ o odbijenicama. S druge strane, iz Europske komisije upozoravaju, što je na obuci državnih službenika naglasio i Sandor Szalai iz Direktorata za unutrašnje tržište i usluge, da je u svim novim članicama Europske unije jako porastao broj žalbi na postupke javne nabave u prve dvije godine članstva. To pak izravno koči i iskoristivost dostupnog novca iz EU fondova, koji se mora potrošiti u zadanim rokovima ili se vraća u europski proračun. 

e-javna nabava

Bez papira do 2016.

Kako su procedure za provedbu javne nabave prilično striktne i komplicirane, i na europskoj i na hrvatskoj razini, sreća u svemu je što se priprema strategija za e-javnu nabavu te će se mogućnost tzv. ljudske pogreške uvelike smanjiti i procesi ubrzati. Plan je da do 2016. iz javne nabave u Hrvatskoj potpuno nestanu papiri jer će i pristup dokumentaciji i dostava ponuda te zahtjeva za sudjelovanjem u nadmetanju ići elektroničkim putem, najavljuju iz Ministarstva gospodarstva. Prvi će u test krenuti veliki naručitelji, poput središnjih tijela za javnu nabavu.  

Veća pravna zaštita i nadzor

Žalba sve zaustavlja

Budući korisnici sredstava iz europskih fondova moći će se, kada uđemo u EU, efikasnije žaliti na postupke u javnoj nabavi. Dosad su se, naime, pri natjecanju za europske pretpristupne fondove mogli žaliti samo naručitelju (dakle, nije postojalo neovisno tijelo da o tome odlučuje), a k tome žalba nije zaustavljala postupak nabave. Od srpnja iduće godine to će se promijeniti: o žalbama i kod natječaja za poslove koji se financiraju iz EU strukturnih i kohezijskih fondova fondova odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Žalba se može podnositi protiv dokumentacije koja se dostavlja za sudjelovanje u javnoj nabavi (i time se proces nabave zaustavlja), a kasnije se može podnijeti žalba protiv obavijesti o namjeri sklapanja ugovora. Naknade za pokretanje žalbenog postupka određuju se u rasponu od 3000 kuna do najviše 27.000 kuna, ovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.  Naravno, svi postupci javne nabave za projekte iz EU fondova prolazit će i naknadnu kontrolu Bruxellesa, a utvrde li se nepravilnosti, Europska komisija vodi postupak protiv države i od nje traži povrat novca. 

Pravila, pravila…

Privatnici, oprez!

Kod nas se sustav za upravljanje i kontrolu korištenja europskih strukturnih i kohezijskih fondova tek podiže, a o pravilnicima i raznim priručnicima koji su u izradi ovisit će koliko će procedure trošenja biti brze i pouzdane. Za privatne tvrtke koje će aplicirati za nepovratna sredstva, tzv. grantove – u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj u idućoj godini za to je, primjerice, predviđeno 25 milijuna eura za hrvatske male i srednje poduzetnike – neće vrijediti pravila koja su propisana za javnu nabavu, ali koja hoće, tek treba vidjeti. Prijedlog je da se utvrdi tzv. jednostavna procedura nabave za privatne tvrtke, a za nadati se da neće stvoriti prevelike prepreke. Financijska shema za jačanje konkurentnosti za privatnike (male i srednje te za one u turizmu) kroz Europski fond za regionalni razvoj predviđa europsko sufinanciranje u iznosu 50 posto vrijednosti projekta.