Nakon dvije godine stagnacije i niskih cijena na tržištu mesa, posebice svinjetine, došlo je do oporavka i rasta cijena koji je uzrokovan sve većim izvozom država EU na tržišta Kine i drugih zemalja koje imaju ogromne potrebe za mesom. Najnoviji podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), pokazuju da je u prošlom tjednu (28. tjedan u 2017.) cijena svinjske vratine bez kostiju u mesnicama koštala 43,04 kune, što je gotovo 12 kuna više nego je bilo u isto vrijeme prošle godine.

Najveći pad u EU

Veliki rast cijena primjetan je i kod svinjskog buta, koji sada košta 38,55 kuna, dok je u isto vrijeme prošle godine cijena iznosila tek 34,39 kuna.

Cijene nekih kategorija mesa u mesnicama u 28. tjednu:

• 43,04 kn/kg 
cijena svinjske vratine bez kostiju (+11,98 kn)
• 38,55 kn/kg svinjskog buta (+4,16 kuna)
• 52,67 kn/kg juneći ramstek (+2,73 kn)
• 63,78 kn/kg janjetina (+1,94 kn)
• 60,42 kn/kg juneća but bez kostiju (+3,53 kn)     

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza proizvođača svinja Hrvatske, kaže kako je za domaću proizvodnju svinja i svinjskog mesa ovo dobar trend s obzirom na to da je zbog ruskih sankcija i ogromnih viškova na tržištu EU u proteklih 3 do 4 godine, hrvatsko tržište bilo preplavljeno jeftinim mesom iz zemalja koje su imale velike viškove.

Hrvatska je po proizvodnji svinjskog mesa zadnjih godina bila među najgorima u Europi. U deset godina proizvodnja je najviše pala u Hrvatskoj, za čak 26 posto, a proizvodnja svinjskog mesa smanjena je s 137.000 na jedva 102.000 tona. Dok većina europskih zemalja, vlastitim mjerama, tzv. skrivenim potporama, ipak uspijeva zadržati istu razinu ili povećavati proizvodnju, Hrvatska je na začelju, kaže Jančo, koji tvrdi kako je dobro da cijena raste jer to otvara prostor da se poljoprivrednici ponovo upuštaju u proizvodnju.

Podaci iz 2015. godine govore kako je Hrvatska, kada bi se računala kao treća zemlja izvan EU, bila osmo najveće izvozno tržište za svinjsko meso i proizvode iz EU. Naime, u 2012. godini smo uvezli 50.588 tona, a te su količine u 2015. godini narasle na 92.142 tone, što je tijekom 2016. godine ipak nešto palo.

Domaćeg sve više u dućanu

Tako katastrofalni rezultati pokazuju da država, osim sektora mljekarstva koji već godinama propada, dosad nije imala rješenja niti uspijevala stati na kraj problemima koje imaju proizvođači svinja. Iako veće cijene nisu dobra vijest za potrošače, Jančo, ipak, kaže da je dobro da se na policama trgovina pojavljuju sve veće količine svinjskog mesa iz domaćeg uzgoja, koji osim bolje kvalitete ima i pozitivne efekte na hrvatsko gospodarstvo. Projekcije govore kako će potrošnja svinjskog mesa u svijetu do 2024. godine narasti za gotovo 14 milijuna tona, pri čemu su samo procjene da će Kina povećati potrošnju za 6,5 milijuna tona. Kina je u 2015. godini bila ogromno izvozno tržište za izvoz mesa iz EU. Čak 35 posto svih količina završile su na tom tržištu, a s 589.000 iz 2012. godine, izvoz iz EU je povećan na 1,1 milijuna tona u 2015. godini.v