Nije tajna da Hrvatska po razvoju obnovljivih izvora energije (OIE) kaska za Europom, no sa Zelenim planom postavljenim kao imperativom održivog rasta Unije, neminovno je da Hrvatskoj slijedi jači zaokret. U tom smislu neka od ključnih pitanja svakako su na što i kako se fokusirati, kao i koliku ulogu treba imati država da upotreba obnovljivih izvora energije iz iznimke postane pravilo.

“Zasad smo uvjerljivo na začelju EU. Relativno visoki udio OIE dugujemo našim djedovima, zadnjih tridesetak godina premalo je napravljeno”, kaže ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (Regea) Julije Domac. Za njega je odgovor na pitanje zašto je tome tako jednak za sve sektore pa tako i energetiku: klijentelizam i korupcija, političko kadroviranje, nesposoban management javnih kompanija, negativna selekcija kadrova u politici i državnoj upravi…

Još je svjež (i aktualan) primjer koruptivne afere Vjetroelektrane, koji se u konačnici svodio na zakulisne manipulacije dogovora povlaštenog tretmana otkupa proizvedene energije po špranci koja se godinama ustalila u tom sektoru. Zlouporabe na stranu, za struku nema puno nedoumica: prošlo je vrijeme za izdašne subvencije obnovljivim izvorima energije.

Ubrzan razvoj tehnologije

“Obnovljive izvore energije danas više ne treba financijski poticati – oni su potpuno konkurentni fosilnim tehnologijama, a to su i tehnologije koje se još uvijek ubrzano razvijaju”, smatra Domac.

“Država treba omogućiti infrastrukturu. Ne može biti da investitor u integriranu sunčanu elektranu treba potrošiti više na priključak u sklopu distribucijske mreže nego što je cijena same elektrane.

Julije Domac/PD

Za ovo su na raspolaganju milijuni iz EU, samo ih treba pametno iskoristiti, a uz to postići i da svi u lancu, HEP, HROTE, HOPS, HERA, Vlada rade zajedno i usklađeno”, kaže Domac. Napominje da treba pojednostaviti i procedure jer priča s OIE treba biti pristupačna i građanima i malim poduzetnicima, “nažalost Hrvati su majstori u pisanju kompliciranih procedura i neprovedivih zakona – vidi se to lijepo i kod obnove nakon potresa. Država s druge strane treba i ukidati subvencije fosilnim energentima, one su ponekad i dobro skrivene i treba ih napuštati”.

Da je najvažnija uloga države postavljanje temelja za ulaganje u sektor OIE, a ne premijska cijena, poručuju i iz Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske na čijem je čelu Maja Pokrovac. “Stvaranje jasnog zakonodavnog okvira je puno važnije jer se on ne mijenja istom brzinom kao i tehnologija.

Financijska komponenta je značajna jer je premija garancija bankabilnosti projekta, no konstruktivniji pristup investitorima, učinkovitiji i brži pravni sustav te jednostavnije administrativne procedure ključni su za daljnji razvoj cijelog sektora”, ističe Pokrovac.

Dodaje da je premijskim sustavom poticanja OIE otvoren novi investicijski ciklus kojim je Hrvatska ušla u drugu fazu energetske tranzicije i napravljen je važan korak prema razvoju OIE projekata isključivo na tržišnim osnovama.

Uključiti domaće tvrtke

U Energiji Naturalis priliku za razvoj vide u ambicioznim planovima koje je država zacrtala u Strategiji niskougljičnog razvoja do 2030., kao i činjenici da Hrvatska gotovo uopće ne koristi svoj solarni potencijal.

“Za gospodarstvo Hrvatske bitno je da se uključi u razvoj novih tehnologija i proizvodnju opreme za korištenje OIE te pohranu energije kako bi naše tvrtke sudjelovale na EU i svjetskom tržištu i kako bi se stvarala dodana vrijednost za naše gospodarstvo, jer ćemo u protivnom biti samo konzumenti opreme koju ćemo uvoziti iz drugih zemalja”, napominju.

Na državi je da osigura dugoročno stabilan regulatorni okvir za pozitivnu investicijsku klimu koji će smanjiti regulatorne rizike za investitore – u praksi to znači jasne i provedive procedure za dobivanje dozvola te ubrzanje administracije.

“U realizaciji zajedničkog cilja maksimiziranja iskoristivosti OIE neophodna je konstruktivna orijentiranost na realizaciju projekata svih dionika, pri čemu je uloga HEP ODS-a u tom procesu posebno bitna. Vrlo su bitne i investicije u elektroenergetsku mrežu koje će omogućiti priključenje i prihvat energije iz novih izvora OIE gdje će ključnu ulogu imati operator prijenosnog i distribucijskog sustava.

Važno je i uskladiti županijske prostorne planove sa strategijom niskougljičnog razvoja, jer su oni ključan preduvjet za izgradnju energetskih objekata, a procedura izmjena prostornih planova u praksi traje godinama i nerijetko odbija potencijalne investitore”, kažu u Energiji naturalis.

Znanost u funkciji razvoja 

Izvori električne energije koji koriste fosilna goriva suočeni su s velikim porastom cijena emisije CO2 što uzrokuje porast cijena električne energije te se proizvodnja iz OIE približava komercijalnoj isplativosti i zadnjih godina u izgradnji je sve više projekata koji nisu u sustavu poticanja, dodaju.

“Daljnji razvoj obnovljivih izvora energije ovisit će o cijeni investicija i tržišnoj cijeni električne energije te će države vjerojatno zadržati sustave poticanja za manje projekte (na nivou kućanstava i malog poduzetništva), a pretpostavljamo da će se za veće proizvodne objekte (preko 10 MW instalirane snage) poticaji smanjivati”, očekuju u toj kompaniji.

Da se investicije u razvoj uvijek na kraju isplate Domac ilustrira činjenicom da danas uživamo koristi ulaganja u razvoj obnovljivih temeljem kojih su investicije u vjetroelektrane pale za više od 50 posto od 2009., a ulaganja u sunčane elektrane više od 80 posto u razdoblju od 2008. do danas.

“Hrvatska nažalost još uvijek traži način kako će svoju znanost financirati više, ali i pogotovo – staviti je u funkciju razvoja gospodarstva i industrije. To je ključ i po tome se razlikuju uspješne od neuspješnih država. Srećom, mi smo dio EU i europski programi tipa Obzor ili LIFE dio su odgovora na ovo pitanje.

Tu infrastrukturu treba jačati, a država treba pomoći da naša sveučilišta učinimo centrima izvrsnosti uklopljenima u europsku razvojnu i znanstvenu infrastrukturu, sve ostalo treba prestati financirati. Imamo sjajne mlade znanstvenice i znanstvenike – u Hrvatskoj i širom svijeta i treba ih povezati. Danas, je to moguće digitalno i danas više i nije bitno gdje tko živi i boravi”, mišljenja je Domac.

Iz Udruženja OIE ističu da su u saborskoj proceduri trenutno prijedlozi dva ključna zakona za uređenje tržišta obnovljivih izvora energije: Zakon o tržištu električne energije (ZOTEE) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEiVUK) koji bi trebali donijeti značajne promjene.

“Primjerice, jednoznačnost u razvoju projekata na određenom prostoru, poglavito solara i vjetroelektrana. Naime, prema Prijedlogu ZOTEE-a, energetsko odobrenje dobivat će se na javnom natječaju i dodjeljivati najpovoljnijem ponuđaču koji s njim stječe pravo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Time će se riješiti preklapanje projekata koje se dosad nerijetko događalo”, kaže Pokrovac.

I drugi prijedlog nosi zanimljive novitete, dodaje, među njima i nove dionike kao što su aktivan kupac i energetska zajednica građana s ciljem omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Uvode se i nove energetske djelatnosti kao što su: agregiranje, skladištenje energije, organiziranje energetske zajednice građana i operator zatvorenog distribucijskog sustava.

Prijedlog također uvodi elektromobilnost kao važan element energetske tranzicije. K tome, prijedlog ZOIEiVUK puno jasnije definira sudjelovanje projekata u prekograničnoj suradnji. “OIE projekti u Hrvatskoj moći će se natjecati za premijsku cijenu i u drugim zemljama koje nemaju dovoljne prirodne resurse za dostizanje EU ciljeva dekarbonizacije. Time će se i smanjiti financijsko opterećenje HROTE-a”, napominje Pokrovac.

Maja Pokrovac/Davorin Višnjić/PIXSELL

Za Udruženje oba propisa u proceduri predstavljaju pozitivan pomak u promjeni uloga u elektroenergetskom sustavu, daju građanima priliku da aktivno sudjeluju u njemu budući da se stvaraju uvjeti za rast proizvodnje električne energije iz solara ne samo na obiteljskim kućama, nego i na višestambenim zgradama.

Kao i u nizu drugih grana ekonomije, obojanih vlastitim specifičnostima poput poljoprivrede ili turizma, Hrvatska ima prostora za jači inovacijski iskorak i realizaciji investicija u segmentu obnovljivih izvora energije kroz udruživanje pojedinih sektora. I tu se oči energetske struke okreću prema jednom od sjajnih primjera, premda još uvijek rijetkih – svetonedeljske tvrtke poduzetnika Mate Rimca.

Za Domca su Rimac Automobili smo jedan primjer, smatrajući da će energetika budućnosti biti potpuno obilježena digitalnim integriranjem različitih tehnologija.

“Na velika vrata nam dolaze tehnologije pohrane energije, trebat će puno više nego do sada usklađivati proizvodnju i potrošnju energije, a električni automobili će se početi koristiti i kao skladišta energije. Budućnost će biti još dinamičnija nego do sada, neće više preživljavati najveći i najjači nego najbrži.

Budućnost je sve više i u pružanju usluga – dakle nabavljat ćemo uslugu prijevoza, a ne automobile ili uslugu opskrbe energijom. To su sve područja gdje će inovativnost i novi koncepti igrati ogromnu ulogu, zato taj talent moramo poticati u mladima”, vjeruje Domac.

Simbioza s industrijom

Kompanije u svijetu rade na vjetroelektranama u obliku tulipana, proizvode viski uz pomoć bioplina ili pivo uz pomoć geotermalne energije… Primjera je bezbroj za suradnju koja će iznjedriti bolja i kvalitetnija rješenja.

“Stalno naglašavamo potrebu simbioze u industriji, ulogu OIE u poljoprivredi (posebno biomase i bioplina), e-mobilnosti, toplinarstvu… Ističemo važnost povećanja udjela domaće komponente u OIE projektima, potrebu jačeg razvoja i uključivanja domaće industrije u gradnju projekata OIE, otvaranja novih radnih mjesta.

Primjerice, samo na razvoju jedne vjetroelektrane snage 50 MW angažirani su deseci radnika – od voditelja projekata, pravnika, urbanista do elektrotehničara. Osim izravnih zaposlenika, tu su i oni koji su neizravno uključeni u projekt i dolaze iz različitih industrija. Dakle, razni gospodarski sektori već se udružuju na pojedinim projektima”, nadovezuje se Pokrovac.

U svim fazama projekta obnovljivih izvora energije – od razvoja, projektiranja, izgradnje, puštanja u rad do održavanja i servisa – angažiran je i veliki broj hrvatskih radnika i tvrtki, što je značajno za ekonomiju, ali i referenca tvrtkama.

“Primjerice, HELB je surađivao na nizu međunarodnih projekata temeljem reference rada na izgradnji prve hrvatske geotermalne elektrane Velika 1, na kojoj je ukupni udio domaće komponente bio značajnih 68 posto”, kaže Pokrovac dodajući da, primjerice, domaća komponenta na održavanju vjetroelektrana doseže 95 posto. Domaće tvrtke su i izvoznici u segmentu OIE, poput Solvisa, najvećeg hrvatskog proizvođača solarnih panela koji, među ostalim, radi “tailor made” panele za Google.

“OIE sektor je u bujanju, odavno prepoznat kao nužan put k održivoj budućnosti i imat će sve značajniju ulogu. Uvjereni da će u godinama koje dolaze dobro postavljeni zakonodavni i strateški temelji omogućiti razvoj novih proizvodnih i inovativnih kompanija na hrvatskom tržištu”, zaključuje Pokrovac.