Kako je naveo na šestom susretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider, središnje banke u svijetu počinju postupno dizati kamatne stope.

"Prošli smo razdoblje kada su kamatne stope bile izuzetno niske", ustvrdio je Vujčić, podsjetivši da američki Fed već podiže kamatne stope, a Europska središnja banka (ECB) je pred očekivanim smanjenjem kvantitativnog monetarnog popuštanja.

Ocijenio je dobrom viješću, jer to znači da gospodarstvo raste i da se monetarna politika može vratiti u normalu, "s normalnim kamatnim stopama, koje više neće biti nula a ponegdje čak i negativne".

Osvrnuvši se na udjel loših kredita u ukupnim plasmanima banaka, koji je kao posljedica dugotrajne krize krajem 2014. dosezao 18 posto, da bi se krajem 2017. spustio na 11,4 posto, Vujčić očekuje da bi on ove godine pasti na jednoznamenkasti postotak.

Smanjenju udjela loših zajmova pomogla je njihova prodaja. Vujčić je tako naveo da je Hrvatska imala najveću prodaju loših zajmova u usporedbi sa zemljama središnje i istočne europe.

Po podacima HNB-a, naime, u prošloj godini ukupno je prodano 8,4 milijarde kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena bila 2,43 milijarde kuna.

Vujčić međutim ističe da prodajom loših kredita oni nisu riješeni, nego su samo uklonjeni iz bilanci banaka, pa su iz ingerencije središnje banke preseljeni na sudove.

Ključno na čemu sada treba raditi je pravni okvir za rješavanje loših kredita, izjavio je Vujčić.

Po njegovim riječima, Ministarstvo pravosuđa, zajedno s HNB-om i EBRD-om, dogovorilo je seriju seminara za suce visokih trgovačkih sudova o tome kako rješavati te slučajeve, prvenstveno u tretmanu problema s gruntovnicom i zaštitom osiguranih potraživanja, razvrstavanja klasa potraživanja i dr.

"Ideja seminara nije samo obrazovanje sudaca nego i da dođemo do amandmana na Zakon o stečaju te možda sredinom godine Ministarstvo pravosuđa predloži amandmane na taj zakon, koji bi omogućili lakše rješavanje loših zajmova", rekao je Vujčić.

Šošić: S normalizacijom monetarnih politika kamatne stope bi mogle porasti

Uz sinkronizirano jačanje globalnog rasta, rast i procjene rasta, no bez obzira na ružičastu makroekonomsku situaciju, inflatorni pristici i dalje su prigušeni, a za to se ne znaju pravi razlozi, istaknuo je Vedran Šošić, viceguverner HNB-a na panelu o izazovima monetarnih politika.

Unatoč izostanku inflatornih pritisaka, kaže Šošić, tržište očekuje postupnu normalizaciju monetarnih politika.

Fed je već započeo s podizanjem kamatnih stopa, a očekuje se da će ECB slijediti taj obrazac. Sudeći po ranijim epizodama zaoštravanja monetarnih politika, primjerice 1980-tih i 1990-tih, na tržišta u nastajanju to bi moglo imati utjecaja kroz odljev kapitala, zaoštravanje financijskih uvjeta i moguće probleme s bilancama plaćanja.

Šošić je tako naveo podatak MMF-a da će zaoštravanje Fedove monetarne politike rezultirati odljevom kapitala od 8 milijardi eura u iduće dvije godine s tržišta u nastajanju.

U regiji srednje i istočne Europe, pak, gdje veći utjecaj ima ECB-ova monetarna politika, normalizacija monetarnih politika ne bi trebala imati veliki utjecaj na odljev kapitala iz regije, dok bi kamatne stope dugoročno mogle porasti, naveo je Šošić.

U sklopu tog panela Vujčić je kazao da može biti puno objašnjenja zašto je inflacija niska. On vjeruje da je takva zbog brzog rasta produktivnosti.

No, istaknuo je i da bez obzira na stopu inflacije, monetarnu politiku treba normalizirati.

"Već smo dugo u fazi oporavka, dapače u nekim zemljama poput Hrvatske imamo situaciju da gospodarstva rastu iznad potencijalne stope rasta. Ako se to nastavi u iduće dvije- tri godine, a monetarna politika se ne normalizira, kako će reagirati na sljedeću recesiju?", upitao je Vujčić.

Ustvrdivši da se akomodativna monetarna politika ne može voditi s kamatnim stopama na nuli, kazao je da, ako se želi voditi protuciklička monetarna politika, onda se ona s oporavkom gospodarskog ciklusa mora normalizirati bez obzira na inflaciju.