Financijski sektor (osim banaka) pod ingerencijom Hanfe relativno je dobro ‘odradio’ 2020., no o tijeku oporavka ovisi koliko će papirnatih rizika pretvoriti u stvarne. Najviše posljedica krize osjetio je leasing, dok su osiguravatelji i investicijski fondovi prošli (zasad) gotovo neokrznuti.

Premda godina nije izgubljena, dodatno je povećala već ionako visoke strukturne ranjivosti sektora financijskih usluga, poruka je Makroprudencijalnog skenera rizika, svojevrsnog semafora za sustav uzbunjivanja.

Snažna kontrakcija posljedica je strukture ekonomije i ovisnosti o turističkoj sezoni, posebno trgovine, prijevoza i pružanja smještaja u kojima je bruto dodana vrijednost potonula preko četvrtine.

Rast državnog duga

Udar na kućanstva amoritiziran je državnim mjerama i moratorijima, a Hanfa ističe da će njihovo povlačenje uz dostupnost novog financiranja bitno odrediti materijalizaciju kreditnog rizika.

No, Hanfa upozorava da rast državnog duga “izlaže gospodarstvo riziku promjene kamatnih stopa u slučaju promjene premije za rizik” dijagnosticirajući da bi se to odrazilo na cijene usluga jer su obveznice glavna ulagačka imovina.

Naslonjen na turizam i prijevoz leasing je najsnažnije pogođen: manje je novih ugovora, a pod moratorijem u prosincu je bilo 2,17 milijardi kuna (11% aktivnih ugovora), a rasplet ovisi o tijeku oporavka. Procjena je da je do kraja 2022. moguć rast loših kredita od 4,2 do 9,9 postotnih bodova ili od 660 milijuna kuna do 1,02 milijarde kuna ispravaka vrijednosti.

“Iako bi cijeli segment leasinga trebao moći podnijeti takav rast troškova, pojedina društva mogla bi se naći pod disproporcionalno većim pritiskom ovisno o strukturi portfelja i općoj razini profitabilnosti i solventnosti”, upozorava regulator.

Premda je sam početak epidemije donio panično bijeg iz investicijskih fondova, 8,3 milijarde kuna do sredine travnja, najsnažnije su pogođeni obveznički fondovi. “Rizik koncentracije ulaganja u državne obveznice najznačajniji je strukturni sistemski rizik sektora financijskih usluga”, ističe publikacija.

Do kraja godine imovina sektora financijskih usluga porasla za 1,8 milijardi kuna (0,8% u odnosu na kraj 2019.), a gotovo sve kategorije fondova (osim dioničkih) bilježili pozitivne prinose, kao i sve kategorije obveznih mirovinskih fondova.

Potraga za prinosima

Osiguravatelji su zadržali bruto premije na razini prethodne godine uz izostanak značajnijeg vala raskida. Iznimka su životna osiguranja koja nastavljaju svoju (višegodišnju) klizajuću putanju uz 13,5-postotni pad premije. Zbog potresa se bilježi rast isplata šteta (27,3%), no poslovanje je ostalo stabilno na konto adekvatnih programa reosiguranja iako uz nižu profitabilnost.

Osiguranja i fondovi nastavljaju (raniju) potragu za većim prinosima (i) kroz produljenje ročnosti svojih obvezničkih portfelja “što je istodobno povećalo izloženost kamatnom riziku koji je posebno izražen s obzirom na povećanu volatilnost na globalnim financijskim tržištima”.

Kapitalni jastuk ostao je očuvan, dijelom i zbog zabrane isplate dividende, no otvoreno je što će biti dalje. Regulator jasno signalizira da izvjesno prelijevanje krize odmakom, ovisno tome kako će se tvrtke i građani othrvati zatvaranju državne slavine koja je pitanje vremena.

“Uz ekonomske učinke pandemije poslovanje društava za osiguranje u narednom će razdoblju biti i dalje izloženo izazovima povezanim s ostvarivanjem primjerenih povrata od ulaganja, kao vjerojatno i dalje povećanim isplatama odštetnih zahtjeva uzrokovanih razornim potresima.

Stoga će Hanfa u cilju očuvanja kapitalnih pozicija društava, a u skladu s očekivanim EIOPA-inim smjernicama, najkasnije do kraja travnja 2021. utvrditi kriterije za moguću raspodjelu dobiti”, poručuju.