Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je u prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije, a i u ovoj se godini očekuje rast plaća, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prosječna bruto plaća iznosila je, pak, u 2018. godini 8.448 kuna, što je za 392 kune ili realno 3,3 posto više nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

„Zamjetnim stopama rasta prosječnih neto i bruto plaća u 2018. pridonijelo je povećanje iznosa minimalne plaće od siječnja prošle godine za pet posto koja je u bruto iznosu iznosila 3.439,8 kuna, a neto 2.752 kune”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Dodaje se da je rastu plaća u dijelu 2018. pridonio i rast plaća u javnom sektoru zbog odluke o povećanju plaća javnim i državnim službenicima od kolovoza 2017.

Porezne promjene potiču rast plaća

„Nadalje, u posljednjem mjesecu 2018. pozitivan doprinos rastu plaća zasigurno je došao i od izmjena u poreznom sustavu, odnosno povećanjem neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s 2.500 na 7.500 kuna, što je iskoristio dio poduzeća”, smatraju analitičari RBA.

U ovoj godini očekuju dalji rast plaća zbog poreznih izmjena. Naime, od siječnja ove godine proširen je porezni razred s poreznom osnovicom od 24 posto sa 17.500 na 30.000 kuna, dok će se plaće iznad 30.000 kuna oporezivati po stopi od 36 posto.

Uz to, smanjena je stopa opterećenja poslodavaca doprinosima za 0,7 postotnih bodova, dok je minimalna plaća povećana na 3.750 kuna bruto.

Manjak kvalificiranih radnika

Osim toga, pritiske na rast plaća stvarat će i manjak kvalificiranih radnika u značajnom broju djelatnosti, navodi se u analizi RBA.

„Naime, u posljednje vrijeme osobito dolaze do izražaja strukturni razlozi povećanja plaća koji proizlaze iz manjka radno sposobnog stanovništva, odnosno manjka kvalificirane radne snage, osobito u pojedinim djelatnostima, unatoč još uvijek razmjeno visokom broju nezaposlenih osoba”, navode analitičari RBA.

Smatraju da je dio tog problema vezan uz neodgovarajuće vještine i znanja koja su usko povezana i s neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada.

„Drugi dio problema odnosi se na demografsku sliku Hrvatske i pojačano iseljavanje stanovništva, koje je osobito olakšano pristupom Hrvatske u EU. Takva kretanja dovela su do smanjenog priljeva stanovništva u radnu dob, čime je smanjen pritisak ponude na tržištu rada uz povećan pritisak na rast plaća”, zaključuju analitičari RBA.