Državne kompanije s liste društava od strateškog i posebnog interesa za RH više od polovice ostvarene dobiti prethodne godine trebale bi uplatiti u državni proračun, i ove je godine odlučila Vlada. 

Prema jučerašnjoj odluci, državne tvrtke dobitaši u proračun bi trebale transferirati 60 posto lanjske dobiti. Ministar financija Zdravko Marić po toj osnovi računa na oko 1,2 milijarde kuna prihoda u ovogodišnjem proračunu, što znači približno kao i lani. Već uobičajeno, ta se odluka ne odnosi na desetak tvrtki mahom iz područja cestovne, zračne i pomorske infrastrukture. Jednako uobičajeno je i da mnoge od kojih se očekuju uplate dijela dobiti u državnu blagajnu nastoje ipak zadržati dobit, pravdajući to obično investicijskim potrebama i projektima.

Ove godine to svakako ne vrijedi za Inu, koja je za lipanjsku skupštinu iznijela prijedlog neuobičajeno izdašne dividende u iznosu 81,20 kuna po dionici. S obzirom da udjel koji u toj kompaniji drži država, proračunu bi iz Ine za nešto više od mjesec dana trebalo sjesti oko 360 milijuna kuna. U proteklih šest godina državni je proračun na ime povlačenja dijela dobiti strateških i tvrtki od posebnog državnog interesa ukupno uprihodio ne baš impresivnih 3,2 milijarde kuna. U tom je razdoblju povučeno i nešto više od 2,3 milijarde kuna po osnovi transfera koje je Hrvatska narodna banka proračunu uplaćivala slijedom zakonskih propisa vezanih uz ostvareni višak prihoda nad rashodima, ali lani je taj transfer bio tek simboličan.

Pored toga, u tom se razdoblju slilo i oko 460 milijuna kuna dividendi po "nestrateškom" državnom portfelju dionica, s tim da je približno trećinu tog iznosa (157 mil. kuna) proračun naplatio upravo prošle godine, što je na godišnjoj razini bilo više nego udvostručenje. U odnosu na prethodnu godinu, pak, uplate proporcionalnog dijela dobiti iz strateških tvrtki lani su bile oko 200 milijuna kuna tanje nego godinu prije, kad ih se sakupilo oko 1,4 milijarde. U javnom sektoru, međutim, rast investicija u fiksni kapital i lani je podbacio, a ukupne su na kraju ostvarile skromnih 3,4 posto rasta, ponajprije zahvaljujući povećanim ulagačkim aktivnostima u privatnom sektoru. 

Hoće li odnosno koliko će biti popuštanja vodstvima kompanija koje su, poput Jadranskog naftovoda, već ranije iznijele neke razloge zbog kojih smatraju da bi i njih trebalo izuzeti te obveze, ostaje vidjeti. Iz Janafa, koji je lani iskazao 290 milijunak una dobiti još su se krajem ožujka očitovali o tome ističući kako početkom 2018. "vrijednost investicija u tijeku, a za čiji je završetak i stavljanje u funkciju potrebno osigurati dodatna novčana sredstva iznosi 646 milijuna kuna". Istaknuli su pritom i da vrijednost ugovorenih, a neizvršenih radova premašuje 350 milijuna.

Kako je Janaf uključen i u aktualne planove oko dokapitalizacije Petrokemije, to bi uprava vjerojatno mogla podcrtavati kao dodatni argument da se ne povlači dobit. Međutim, upravo slučaj Petrokemije i teret koji će ove godine pasti na proračun slijedom njezina, ali i Uljanikova vađenja iz gliba, istodobno bi državnim financijašima mogao biti razlog za manju popustljivost u pogledu pitanja isplata dobiti slijedom jučerašnje odluke Vlade. Prema nekim procjenama, državu bi pored preuzimanja 450 milijuna kuna kreditnih obveza kutinske tvrtke još približno toliko mogli stajati i neki drugi troškovi (npr. oni povezani sa sanacijama zemljišta), a računa se da će ceh održavanja Uljanika iznad vode biti i daleko veći nego kod Petrokemije.

U prilog ustrajavanju na provedbi Vladine odluke mogla bi ići i ćčinjenica da je HEP grupa, koja već godinama među državnim kompanijama ostvaruje daleko najveći iznos dobiti, za 2017. iskazala osjetno manju dobit. Nakon više od dvije milijarde kuna ostvarenih 2016. lani je iskazala 1,3 milijarde. Koliko god u apsolutnim iznosima, i u odnosu na druge HEP i dalje odskače od ostatka državnih kompanija, profiti većine državnih dobitaša definitivno nisu i pokazatelj uspješnosti upravljanja.

Tako je upravljanje u tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu i ove godine podcrtano kao jedna od preporuka Europske komisije. Poboljšanja u tom smislu presporo napreduju i kompanije "i dalje radite na niskoj razini produktivnosti i profitabilnosti", konstatirali su u EK. Spočitnuli su i dodatne odgode usvajanja novih zakona kojima se uređuje upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.