I uz obilate pakete mjera čije fiskalne efekte u Vladi rado ističu, državnom proračunu punjenje očito ide prilično dobro. Osim najčešće spominjanog PDV-a, i oni od poreza na dobit i dividendi nemalo olakšavaju “vraćanje” dijela proračunskog novca građanima i gospodarstvu kroz razne oblike potpora.

Uz oko 1,6 milijardi eura od redovnog oporezivanja dobiti ove se godine (jednokratko) računa i na 200 milijuna eura prihoda od dodatnog poreza na zarade velikih poduzeća i banaka, a dio plana za 2022. je i 140 milijuna eura prihoda od dividendi i dobiti trgovačkih društava te kreditnih i ostalih financijskih institucija. Uskoro bi proračun solidnom uplatom trebala okrijepiti i Hrvatska narodna banka.

Omjeri raspodjele
Ovaj tjedan objavljeni su financijski izvještaji HNB-a za 2022. prema kojima je središnja banka za prošlu godinu iskazala dobit u iznosu od 482,2 milijuna kuna (64 milijuna eura). Iz HNB-a su nam potvrdili da će se glavnina proslijediti državnom proračunu. Konkretno, u prihod proračuna skrenut će se 385,8 milijuna kuna odnosno 51,2 milijuna eura.

Ostatak od 96,4 milijuna kuna (12,8 milijuna eura) ide u opće pričuve HNB-a. U istom omjeru, 80 posto proračunu i 20 posto u pričuve, središnja je banka i godinu prije rasporedila ostvareni višak prihoda nad rashodima. No, u 2021. je ostvarena dobit bila 56,3 milijuna kuna, pa se i u državni proračun iz HNB-a slilo znatno manjih 45 milijuna kuna.

Je li se pri planiranju ovogodišnjeg proračuna računalo na toliko izdašniji prihod na temelju transfera dobiti središnje banke, teško je reći. U svakom slučaju, ovogodišnja uplata bit će najveća od 2016., s tim da je u proteklih desetak godina nekoliko puta izostala. Rekordna godina koja se na ime dobiti HNB-a slila u proračun bila je krizna 2009., kad je državnu blagajnu proslijeđeno 1,34 milijarde kuna.

Globalna kretanja tržišnih kamatnih stopa imaju jasan pečat na pojedinim stavkama imovine HNB-a, u kojoj je za 2022. novost oko 800 milijuna u zlatu (godinu prije gotovo da ga nije bilo). Kretanja kamata pak na računu dobiti i gubitka odrazila su se prije svega na kamatnim prihodima. Oni su u odnosu na 2021. porasli za 21,5 posto, sa 1,77 na 2,15 milijardi kuna. Nasuprot tomu, kamatni rashodi su za podjednak postotak smanjeni (sa 1,48 na 1,16 mlrd. kuna), ali zato je izvjesno da će ove godine oni osjetno porasti.

Kad je riječ o troškovima poslovanja, većina glavnih stavki je zabilježila rast, što je dijelom  posljedica općeg rasta cijena. Primjerice, administrativni troškovi porasli su sa 111 na 180 milijuna kuna, dok je za izradu novčanica i kovanica kuna lani izdvojeno 265 milijuna kuna odnosno za 64 posto ili stotinjak milijuna kuna više nego godinu prije.

Ukupno su troškovi poslovanja porasli desetak posto, na 750 milijuna. Njihovu povećanju pridonijeli su, među ostalim, i 13 posto veći troškovi za zaposlene koji su time dosegnuli nepunih 248 milijuna kuna, s tim da se na neto plaće odnosi 131,3 milijuna.

Dijelom je rast troškova za zaposlene i posljedica većeg broja zaposlenih; lani ih je prosječno bilo 727, a godinu prije 696. Kako je, uz plaće, i broj zaposlenih u središnjoj banci često predmetom propitivanja, pitali smo HNB za objašnjenje povećanja. Ukratko, ono je praktično u cijelosti povezano s ulaskom Hrvataske u eurozonu.

Potrebe Eurosustava

“Danom uvođenja eura HNB je postao dio Eurosustava, koji čine ESB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. Krajem 2021. taj je sustav imao gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3,5 tisuća radilo u ESB-ukoj središnjoj banci, dok je preostalih 43,5 tisuće zaposlenih radilo u središnjim bankama 19 članica europodručja. Iz toga je očito da je Eurostav je po svojoj naravi izuzetno decentraliziran, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi”, navodi se u odgovoru HNB-a.

Dodaju da će zaposlenici HNB-a potpuno ravnopravno sudjelovati u radu otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma koji je zadužen za superviziju banaka. Nadalje, podsjećaju da od sredine 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom, a njegovi sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela ESB.

Pojašnjavajući širinu svog djelokruga HNB ističe i kako je ulaskom u europodručje nacionalna središnja banka nadležna za provedbu zaštite potrošača, izdaje novčanice i kovanice eura te osigurava neometano funkcioniranje platnog sustava. Zadužena je i za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. Osim toga, kažu, i dalje će imati i važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, nabrajaju .

Zaključno, u odgovoru na upit podsjećaju i da “HNB samostalno upravlja međunarodnim pričuvama preostalim nakon prijenosa odgovarajućeg iznosa pričuva u Europsku središnju banku te će dobit ostvarenu upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun RH”.