Proračun i javne financije u Hrvatskoj već duže vrijeme nisu stresna tema za vladajuće. Dapače, Vlada se često hvali više-manje uravnoteženim proračunskim saldom i silaznom putanjom javnog duga u odnosu na BDP.

Tu sliku ne mijenja bitnije ni blago naniže revidirana procjena lanjskog viška (0,1% BDP-a), kao ni nova, smanjena procjena državnih statističara o realnom rastu BDP-a u prvom polugodištu, s prvotno procijenjenih 2,7 na 2,1 posto.

Predstavljajući nedavno Nacrt proračunskog plana za 2024. ministar financija Marko Primorac za “superizbornu” godinu je, uz očekivanje gospodarskog rasta od 2,8 posto, najavio i veći manjak proračuna opće države.

Nakon 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a (prema metodologiji ESA 2010) projiciranih za ovu godinu, dogodine se računa s deficitom od 1,9 posto. Kad je riječ o ovoj godini i užem, središnjem proračunu, listopadskim rebalansom Vlada je za 2023. predvidjela manjak od 1,64 milijarde eura.

U odnosu na polugodišnje izvršenje s 565 milijuna eura “plusa”, to upućuje na slabije drugo polugodište. Stope rasta prihoda DP-a zabilježene u prvoj polovici godine nisu izgledne već zbog baznih efekata.

U tom smjeru djeluju i usporavanje stope inflacije te pogoršanje gospodarskog okruženja, ali s druge strane ubrzanje rasta plaća i dalje podržava rast potrošnje, trasirajući usput i bolja salda lokalnih budžeta u odnosu na planove.

Porezni prihodi na +18%
Posljednji dostupni podaci o punjenju proračuna za prvih devet mjeseci, sugeriraju da je i tekući plan postavljen konzervativno. Preliminarne brojke kažu da je krajem rujna proračun i dalje u “plusu”, i to oko 1,4 milijarde eura. Od početka godine ostvareno je više od 20,7 milijardi eura prihoda, što je četiri milijarde ili 24 posto više nego lani, dok su rashodi povećani za tri milijarde (+18%), na 19,3 mlrd. eura.

Od raznih poreza središnji proračun prihodovao je gotovo 11,5 milijardi eura ili 18,5 posto više nego prošle godine (9,7 milijardi eura). Istodobno, zbog rasta plaća i zaposlenosti uplate mirovinskih doprinosa državnoj blagajni su u devet mjeseci donijele oko 14 posto više nego lani (3,2 naspram 2,,8 milijardi).

Najveći postotni rast bilježi stavka Pomoći koja se mahom odnosi na povlačenja novca iz europskih fondova. S krajem rujna ti su prihodi dosegnuli 3,37 milijardi eura, dok su lani bili manji od dvije milijarde (međugodišnji rast za više od 70%).

Najveća kategorija prihoda, PDV, i uz utjecaj Vladinih cjenovnih amortizera ove je godine izdašnija za 14 posto, što je doduše, sporiji tempo od +18 posto na “prolaznom vremenu” sredinom godine.

Od PDV-a se u prva tri kvartala slilo 7,43 milijarde eura (lani 6,5 milijardi). Zbog dodatnog oporezivanja “viška” dobiti velikih poduzeća povrh višegodišnjeg prosjeka, poreza na dobit više je za čak 58%; naplaćeno ga je gotovo dvije milijarde eura. I veći relativan rast, 64%, bilježe prihodi od dividendi i udjela u dobiti – 159 prema lanjskih 97 milijuna eura.

Jedan od rijetkih poreza s jednoznamenkastim godišnjim rastom su trošarine, među kojima iznosom prednjače one na naftne derivate koje su bile i dio Vladina odgovora na energetsku krizu. Do kraja rujna od trošarina se slilo 1,8 milijardi eura, nepunih sedam posto više nego lani.

Za plaće pola milijarde više
Istodobno, i glavne stavke rashoda uglavnom imaju dvoznamenkast rast, ali ukupno je on nešto manji nego kod prihoda. Izdaci za mirovine kao pojedinačno najveći krajem rujna premašili su 5,2 milijarde eura, tj. oko 680 milijuna ili 15 posto više nego lani. Tek nešto manje rasli su rashodi za zaposlene, koji su veći za 14 posto. Računajući i plaće u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, za zaposlene je izdvojeno 3,9 milijardi ili oko 480 milijuna eura više nego lani.

Inače, u odnosu na originalne projekcije za 2023. plan državnog proračuna kroz dva je rebalansa i na prihodima i rashodima korigiran naviše za oko 2,8 milijardi eura (prihodi na 27,6, a rashodi na 29,4 mlrd.). Višegodišnje usporedbe sugeriraju da je u mandatima aktualne Vlade (od 2016.) proračun rastao osjetno više od nominalnog BDP-a.

Usporedbe radi, prihodi ostvareni u devet mjeseci ove godine veći su od usporedivih 2016. oko 78 posto, a rashodi 64 posto. Sve to odražava se i na potrebe financiranja, odnosno sporiji rast duga u odnosu na porast nominalnog BDP-a koji je protekle dvije godine naglašeno pogonjen inflacijom.

Zbog izbora u 2024. godini izgledan je rast pritisaka i neizvjesnosti i u sferi javnih financija, ali u međuvremenu će one zacijelo biti plus pri skoroj Moody’sovoj reviziji rejtinga Hrvatske (u petak), kao što će domaćim poslodavcima i dalje biti argument u pozivanju Vlade na jača porezna rasterećenja.