Zakon o sanaciji javnih ustanova, kojeg je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, predviđa 5 milijardi kuna za sanaciju, većinom zdravstvenih ustanova, koje bi trebalo osigurati Ministarstvo financija. No, sudeći prema proračunu koji je u ponedjeljak predstavljen na Vladi, ministar zdravlja Rajko Ostojić u 2013. za sanaciju može računati sa samo 1,1 milijardu kuna plus još 600 milijuna kuna u 2014. godini. Time bi u zdravstvu u vodu mogla pasti i primjena Zakona o financijskom poslovanju kojim se rokovi plaćanja u zdravstvenom sustavu od 1. siječnja iduće godine moraju svesti u 60 dana. U Ministarstvu su se još u ponedjeljak nadali da će u 2013. na raspolaganju imati 5 milijardi kuna (iako je ukupni dug u zdravstvu 7 milijardi) koje bi trebale biti isplaćene tijekom iduće godine. "Ne možemo prejudicirat odluke predstavničkih tijela. Treba vidjeti tko će uopće zatražiti sanaciju od Vlade, možda će neke županije ili gradovi odlučiti sami sanirati svoje bolnice", kazao je ministar Ostojić. Kako doznajemo, Grad Zagreb planira sanirati bolnice u svojem vlasništvu (KB Sv. Duh, Srebrnjak, Goljak, Rockefelerova) i to prije svega iz decentraliziranih novaca. Grad se, naime, ne želi odreći vlasništva nad svojim bolnicama, što se podrazumijeva ako ih Vlada sanira, jer ne žele da se u budućnosti mijenjaju djelatnosti tih bolnica. 

Gdje curi novac
Županije koje će od Vlade tražiti da ih sanira morat će, temeljem Zakona o sanaciji, dostaviti i popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza na posljednji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se donosi odluka o sanaciji. Razlog je taj, kažu u Ministarstvu, što će se novac uplaćivati direktno dobavljačima kojima su ustanove dužne. Prema dosadašnjim analizama, bolnice koje će se sigurno sanirati po predloženom postupku su Varaždin, Šibenik, Pula, Koprivnica, Zadar, Čakovec i Dubrovnik.  "Županijama koje neće moći podmirivati dugove svojih bolnica prijetit će blokada računa tako da neće imati puno izbora nego zatražiti od Vlade da ih sanira", kaže ministar Ostojić. Županije koje ne mogu pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonskim rokovima, trebaj pozvati Vladu da ih sanira najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu Zakona o sanaciji.

Realno je očekivati da će ti rokovi biti malo pomaknuti budući da bolnice završni račun moraju predati do 28. veljače. Zahtjev za sanaciju moći će podnijeti i bolnice u državnom vlasništvu, a dobra je stvar, kaže Ostojić, što su one bolnice u kojima je Vlada imenovala nove ravnatelje već pokazale dobre rezultate."Nekoliko je kliničkih bolnica koje ne generiraju nove gubitke zahvaljujući novoj upravi koja je reorganizirala poslovanje, a da pri tom nije značajno poremećena osnovna djelatnost odnosno pružanje zdravstvenih usluga", kaže Ostojić dodajući da i one ipak imaju stare dugove. U Ministarstvu sustavno analiziraju bolnice da bi se vidjelo gdje se novac nepotrebno troši, a neke su 'slavine već zavrnute'. Bolnice koje će od Vlade zatražiti da ih sanira morat će navesti razloge zbog kojeg ne mogu pokriti gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonskim rokovima. U Ministarstvu ističu da su se do sada ravnatelji mogli pozivati na nedostatne mjesečne limite, ali i da se trenutno rade novi kriteriji određivanja limita nakon kojeg ravnatelji više to neće moći korisiti kao argument.

Outsourcing u KBC Osijek
No, ono najvažnije što će osnivači bolnica morat dostavit u zahtjevu za sanciju jest izjava kojom se odriče svih osnivačkih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Drugim riječima, županije će se ulaskom u proces sanacije odreći upravljanja i vlasništva nad svojim bolnicama na tri godine. Zanimljivo je i da je u zakonu predviđena mogućnost da Vlada odbije prijedlog za sanaciju što je odmah otvorilo prostor za političke špekulacije odnosno priče da će Vlada pokušati preuzeti bolnice u onim županijama u kojima je na vlasti oporba. Dugoročno gledano, preuzimanje bolnica na tri godine ostavlja dovoljno vremena da se provede masterplan bolnica, projekt koji bi trebao startati u drugoj polovici 2013. Njime je predviđeno smanjenje broja kroničnih kreveta, povećanje broja dnevnih bolnica i palijativnih kreveta, ali i mijenjanje djelatnosti pojedinih bolnica. Drugim riječima, neke bi bolnice mogle izgubiti djelatnosti u kojima nisu dobre, u drugim bolnicama će se kvalitetne djelatnosti jačati, a neke bi bolnice mogle biti pretvorene u palijativne.

Kao pripreme za masterplan počeo se provoditi i pilot-projekt 'outsourcinga' poslova čišćenja i kuhanja u dvije bolnice, KBC-u Osijek i zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Tvrtke kojima će se povjeriti ovi poslovi, kažu u Ministarstvu, bit će izabrane na javnom natječaju koji se upravo priprema.  Iako novi Zakon predviđa imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijsko vijeće još se uvijek ne zna tko su osobe koje će voditi sanaciju bolnica."Predlagali smo da se u Zakon uvede odredba prema kojoj bi u sanacijskom vijeću sjedili predstavnici ministarstava zdravlja i financija i bolnice. No, odluku o sanacijskom upravitelju i vijeću Vlada će donositi posebnim odlukama", kaže Ostojić. Na pitanje kakav će biti profil sanacijskog upravitelja u Ministarstva odgovaraju da će to morat biti osoba s menadžerskim iskustvom, a manje će biti važno je li riječ o liječniku ili ekonomosti. Za vrijeme sanacijskog programa odnosno tijekom tri godine oni bi vodili bolnicu dok bi se dotadašnji ravnatelj vratio na svoje doktorsko mjesto, a upravna vijeća bolnica bit će raspuštena. Zakon predviđa da se novac za financiranje sanacijskog vijeća osigurava u državnom proračunu, a plaću sanacijskom upravitelju davat će bolnica.

Sanacija

Odluku o sanaciji koju donosi Vlada  obavezno sadrži:
1 način provođenja sanacije,
1 odredbu kojom se utvrđuje da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja bolnicom i miruju sva prava osnivača javne ustanove
1 imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, njihova prava, obveze i ovlaštenja sukladno posebnom propisu i Zakonu o sanaciji

Brojke

Najviše se duguje za lijekove

Ukupne obveze zdravstvenih ustanova na dan 31. prosinca 2011. godine iznosile su 5,1 milijarda kuna od čega je dospjelih 2 milijardi kuna. Od ukupnih obveza 2,1 milijarda kuna odnosi se na kliničke bolnice, kliničke bolničke centre i klinike u vlasništvu države. Obveze općih bolnica u vlasništvu županija iznosile su 1,8 milijardi kuna, a specijalnih bolnica čiji su osnivači županije, gradovi i druge pravne osobe 292,4 milijuna kuna. Razliku do ukupno iskazanih obveza od 5,1 milijardu kuna čine obveze ustanova primarne zdravstvene zaštite, zavoda za javno zdravstvo i ljekarni. Najveći dio obveza, u iznosu od 1,6 milijardi kuna, odnosi na obveze za lijekove, od čega je na dan 31. prosinca 2011. godine ukupno dospio iznos od 795,4 milijuna kuna. Međutim, značajne obveze, u iznosu od 1,2 milijarde kuna, odnose se na sanitetski materijal, krv i krvne derivate, a slijede obveze za ostali materijal, usluge, opremu, energiju.No, zabrinjavajuće je da su u prvih sedam mjeseci ove godine obveze kliničkih bolnica, kliničkih bolničkih centara i klinika povećane za 759 milijuna kuna (ukupno 2,9 milijardi kuna), dok su obveze ostalih bolnica smanjene i 31. srpnja 2012. iznosile su 1,7 milijardi kuna, a specijalnih bolnica 285,2 milijuna kuna.

Proračun

Manje novaca za lijekove

Prijedlog proračuna za 2013. koji je Vlada predstavila u ponedjeljak predviđa povećanje za zdravstvo za 0,42 posto odnosno zdravstvo će u 2013. raspolagati s 21,59 milijardi kuna. Povećanje od pet posto u odnosu na ovu godinu zabilježeno je na poziciji primarne zaštite koje će umjesto ovogodišnjih 2,9 milijardi u 2013. imati 3,045 milijardi. Za isti je postotak smanjen iznos za sekundarnu specijalističko-konzilijarnu zaštitu što uključuje bolničke, javne i privatne poliklinike dok je za bolničku stacionarnu zaštitu predviđana ista suma novaca kao i ove godine. Veliko smanjenje od 8,7 posto u idućoj je godini predviđeno na poziciji lijekova na recept koji su sa 3,129 milijardi u 2012. smanjeni na 2,856 milijardi kuna. Dodatni udarac za proizvođače bit će i uvođenje PDV-a na lijekove od pet posto koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Problem je, doznajemo u HZZO-u, da taj novac nije osiguran u dohodovnoj strani Zavoda pa će za taj iznos biti umanjena količina lijekova osim u slučaju ako tijekom godine zdravstvena administracija ne uspije dodatno smanjiti cijenu lijekova. U tom slučaju, doznajemo u HZZO-u, ne bi bilo smanjivanja količine lijekova. Pet posto PDV-a uvodi se i na ortopedska pomagala. HZZO je također od Ministarstva financija zatražio da im se vrati PDV koji se plaća na robe, usluge i nabavu opreme u zdravstvu, no odgovor još uvijek nije stigao. Riječ je o oko 250 milijuna kuna na godišnjoj razini. Ističu da je to s jedne strane značajan prihod državnog proračuna, ali s druge strane sustav zdravstva nije u sustavu PDV-a i ne plaća pretporez iz kojeg bi onda mogao odbiti plaćeni porez koji tako ide isključivo na troškovnu stranu Zavoda. U HZZO-u se nadaju da će na koncu godine imati dobro izbalansiran završni račun i da neće probiti proračun. Također računaju i na novac predviđen Zakonom o sanaciji, no, kako doznajemo, nezadovoljni su što nisu uključeni u njegovu pripremu i realizaciju odnosno što nisu upoznati s načinom na koji će se servisirati dospjeli dugovi, u kojem vremenskom roku te tko će biti ovlaštene osobe. Od 1. siječnja iduće godine zdravstvo bi se trebalo svesti u rokove plaćanja od 30 do 60 dana, no rokove probijaju i HZZO i svi ostali u lancu. Tako HZZO ljekarnama plaća u roku od gotovo 200 dana, a one podmiruju svoje dobavjjače u roku od 240 dana. No, u HZZO-u su uvjereni da će od 1. siječnja plaćati svoje obveze prema vjerovnicima, ali i da će naručivati samo onoliko usluga, roba i lijekova koliko će moći platiti u zakonskim rokovima.