Državni proračun prošlu je godinu zatvorio sa 171,7 milijardi kuna ukupnih prihoda i 175 milijardi ukupnih rashoda, čime je deficit iznosio 3,3 milijarde. Te “vršne” brojke dio su Godišnjeg izvještaja o izvršenju DP-a za koji su jučer objavljeni nalazi državne revizije zaključene izražavanjem – uvjetnog mišljenja. Uz propuste pri evidentiranju premija na obveznice, tečajnih razlika i pojedinih primitaka, ocjena je obrazložena i time što je više podzakonskih akata koje je resorno ministarstvo trebalo donijeti do sredine 2022. bilo u izradi i u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.). No, u izvješću revizora zanimljivija su neka pitanja koja nisu utjecala na izraženo uvjetno mišljenje.

Primjerice, jedna od stavki zbog kojih manjak proračuna nije ispao veći i to što naknada štete i zateznih kamata mađarskom Molu po pravorijeku u arbitražnom sporu koji se vodio u Washingtonu nije isplaćena lani, iako je jesenskim rebalansom za to bilo osigurano 1,8 milijardi. Do konca godine izvršeni su rashodi samo za dio troškova arbitraže pa je u godišnjem izvještaju za 2022. na strani rashoda iskazano 236,3 milijuna dolara manje (183,9 mil. na ime naknade štete i 51,2 mil. zateznih kamata plus 1,1 mil. USD preostalih troškova arbitražnog postupka).

Selidba rashoda

Razlog tome je što je Vlada u studenome od pravnih fakulteta bila zatražila izradu pravnog mišljenja o isplati naknade štete. U konačnici su ti rashodi ugrađeni u ovogodišnji proračun za nedavnoga rebalansa, s tim da je na ime zateznih kamata ovaj put planiran veći iznos – 55,74 milijuna eura. “S obzirom na značajan iznos planiranih rashoda za kamate za 2023. i njihov mogući rast do ispunjenja obveze, to može utjecati na daljnje povećanje rashoda za kamate”, upozorili su.

Revizori skrenuli su pozornost i na važnost rješavanja problema zdravstvenog sustava te rizike za državni proračun u narednim godinama zbog značajnih obveza ustanova u sustavu. Ukupne obveze za rashode poslovanja i nabavu nefinancijske imovine zdravstvenih ustanova i HZZO-a (bez obveza za kredite i zajmove) i lani povećane. Koncem godine iznosile su 14,67 milijardi kuna, što je 368,5 milijuna (ili 2,6%) više nego godinu prije. Pritom su obveze zdravstvenih ustanova (bez HZZO-a) porasle za 444 milijuna ili 4,3%, na ukupno 10,8 milijardi, od čega se na dospjele obveze odnosi(lo) 3,6 milijarde.

Uz konstataciju da dosad poduzete mjere u vezi sa zdravstvenim sustavom očito nisu osigurale financijsku stabilnost zdravstvenog sustava, revizori još jednom podcrtavaju važnost rješavanja tog problema. Ponovno su upozorili na potrebu transparentnijeg prikaza izračuna planiranih sredstava za prijenos HZZO-u za financiranje obveza proračuna koje proizlaze iz odredaba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Rizici za proračun

Državna revizija referirala se na iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta koje je u vrijeme revizije, u travnju bilo na 65,7 posto iskorištenosti, no u međuvremenu su se iz Vlade ovih dana pohvalili da su sva raspoloživa sredstva za to i iskoristili.

Među “neriješenim” primjedbama su, pak, potencijalne obveze na temelju aktivnih državnih jamstava. Pritom u DUR-u posebice apostrofiraju naglašavaju rizike koje za državni proračun predstavlja davanje državnih jamstava poduzetnicima u poteškoćama, za što je u slučaju 2022. naveden primjer brodogradilišta (3. maja, op. a.). Potencijalne obveze na temelju državnih jamstava krajem prošle godine iznosile su ukupno 51,8 milijardi kuna, a tijekom prošle godine povećane su za 3,6 milijardi.

U najnovijem setu dostavljenih izvješća o državnoj reviziji bila je i ona Ministarstva gospodarstva za koje je izraženo bezuvjetno mišljenje, kao i za Institut Ivo Pilar. Uvjetno mišljenje, pak, dobio je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, te gradovi Popovača i Slatina odnosno općine Čavle, Ližnjan i Žumberak.