Prva ovogodišnja privatizacija u Hrvatskoj nije rezultirala zadovoljavajućom ponudom. Riječ je o široj javnosti slabo poznatoj tvrtki De-Fos iz Kutine, za čije je 100-postotne udjele koje u vlasništvu ima država u petak istekao rok za predaju obvezujuće ponude.

Kako potvrđuju u Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), zaprimljena je jedna obvezujuća ponuda, navodno domaće tvrtke, ali konstatirano je da “ne ispunjava uvjete određene ponudbenom dokumentacijom i odlukom o početnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja ponuda”, te je odbačena.

Neželjen ‘teret’

Inače, De-Fos je jedna od mlađih tvrtki u državnom portfelju, a riječ je o “nusproizvodu” Petrokemije. U tijeku privatizacije kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva, tijekom 2017., jedini zainteresirani kupci, a današnji većinski vlasnici, Ina i PPD, uvjetovali su ulazak skidanjem tereta sanacije deponija fosfogipsa, smatrajući da je to, uz osnovno poslovanje gubitaša, za njih uteg i usporava stavljanje Petrokemije na noge.

Taj segment bio je izdvojen u tvrtku koja brine o sanaciji i zbrinjavanju neopasnog otpada, koja je najprije bila upisana kao Petrokemija Agro trade, te je kasnije preimenovana u De-Fos. Formalno je preuzimanje Agro Tradea za kunu bilo dio paketa ponude za dokapitalizaciju i restrukturiranje Petrokemije koji je potkraj 2018. prihvatila Vlada Andreja Plenkovića.

Prema podacima iz tada objavljenih detalja ugovora CERP-a i Terra mineralnih gnojiva, zajedničke tvrtke Ine i PPD-a, država je preuzela obvezu da u roku od 5 godina pronađe dugoročno rješenje i osigura da njima kao investitorima ne prouzroči nikakve izmjene u postojećim dozvolama ili zahtijeva dodatna ulaganja.

Vrijeme curi

Vrijeme curi, a koliko je poznato, rješavanje slučaja deponija nije se pomaklo s početka. Prije četiri mjeseca Upravno vijeće CERP-a razmatralo je nekoliko mogućnosti za De-Fos, koji se počeo suočavati s problemima održavanja likvidnosti.

Prema objavi na stranicama CERP-a jedno od mogućih rješenja osnivanje je zajedničke ustanove Sisačko-moslavačke županije i grada Kutine, koja bi ugovorom s FZOEU ili putem EU fondova osigurala financiranje zbrinjavanja otpada, dok se kao drugo predložilo osnivanje agencije koja bi upravljala deponijem s ciljem zatvaranja.

Mjesec dana kasnije očito je iskazan početni interes za preuzimanje deponija, jer je CERP odobrio pozajmicu od 1,5 milijuna kuna, dostatnih za osiguranje poslovanja za tri mjeseca tijekom kojih će biti raspisan javni natječaj.

Taj je postupak predviđen u maksimalno kratkom roku, od 45 dana, upravo kako bi se realizirao unutar vremenskog okvira za koji je država osigurala obrtna sredstva.

Uvjet za kupca bio je da plati istaknutu početnu cijenu od dva milijuna kuna, te da uz poslovni plan osigura redovito poslovanje i zadržavanje postojeće djelatnosti za dvije godine od dana sklapanja ugovora. Sve te obveze kupac je trebao pokriti bankarskom garancijom na sedam milijuna kuna.

Ponuđač, precizirano je u natječaju, ne može postavljati uvjete, i ponuda mora biti bez rezervi. Međutim, do takve ponude na kraju ipak nije došlo, te u CERP-u slijedi razmatranje što dalje s De-Fosom. Iz neslužbenih izvora čuje se da će vjerojatno uslijediti nova pozajmica za osiguranje rada u još tri mjeseca, uz razmatranje mogućnosti da se raspiše drugi krug privatizacije.

Argument za još jednu šansu privatizaciji država nalazi i u uvjeravanju da ima investitora zainteresiranog za fosfogips, čije korištenje u nekim državama izvan EU nije ograničeno, dok bi u suprotnom zbrinjavanje otpada, čiji financijski napor De-Fos s 12 zaposlenih i prihodima od oko 4 milijuna kuna ne može sam podnijeti, vjerojatno palo na državni proračun.