Usprkos optimističnim najavama iz Vlade, kako doznaje Poslovni dnevnik, propao je treći krug dokapitalizacije kutinske Petrokemije.

• Petrokemija izvijestila o točnom iznosu povećanja temeljnog kapitala

O tome će danas biti izviješten Nadzorni odbor domaćeg proizvođača mineralnih gnjojiva, kojemu slijedi i novi pokušaj nalaženja kapitala za poslovno i financijsko restrukturiranje. Kako nam potvrđuju izvori bliski Vladi, država ima spreman plan B za izostanak ulaganja u kapital Petrokemije u trećem krugu. Od Uprave će se, kažu naši sugovornici, zatražiti da hitno napravi i podnese završni račun za prošlu godinu, a u kojoj će, prema procjenama biti gubitci na razini 2013., te će se u redovnom postupku na skupštini predložiti novo smanjenje kapitala. Država dosad nije bila većinski vlasnik, no u novim će okolnostima imati odriješene ruke da ponudi potencijalnim investitorima dolazak do 50 posto plus jedne dionice Petrokemije, što je i odbijalo ulagače koji su mogli steći najviše 38 posto dionica.

Naime, nakon što je država u prva dva kruga dokapitalizacije u srpnju i kolovozu prošle godine s ulaganjima od 253 milijuna kuna ojačala financijsko stanje moslavačke tvrtke, u trećem krugu dokapitalizacije očekivallo se ulaganja novog Petrokemijinog strateškog partnera, a u budućnosti vjerojatno i većinskog vlasnika. U stručnim krugovima dugo se spekuliralo o interesu dvaju Petrokemijinih opskrbljivača plinom – ali i velikih vjerovnika – Ine i Prvog Plinarskog Društva (PPD), a to je najavljivao i predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. Ipak, prema dostupnim informacijama Ina i PPD nisu odlučili ući u vlasničku strukturu Petrokemije, a iako iz obje kompanije nisu komentirali informacije o svojem interesu za preuzimanje Petrokemije, iz neslužbenih izvora može se doznati kako su i za njih uvjeti dokapitalizacije bili takvi da nije bilo poslovne opravdanosti za ulaganje.

Naime, bilo koji ulagač koji bi odlučio ući u vlasničku strukturu Petrokemije kroz treći krug dokapitalizacije ne bi mogao steći većinski vlasnički udjel u tvrtki, a samim time niti upravljačka prava, već bi i dalje operativnu kontrolu imala država. U takvim okolnostima rijetki su ulagači koji bi bili spremni investirati značajan kapital, pogotovo s obzirom da je teško vjerovati da bi država – nakon svih problema koje sada ima vezano za vlasničke odnose u Ini – bila spremna manjinskom dioničaru prepustiti upravljanje nad tvrtkom u kojoj i dalje ima većinski udjel. Ipak, osim tog problema, puno značajnija prepreka dolasku strateškog partnera u Petrokemiju u trećem krugu dokapitalizacije bila je financijska situacija u tvrtki.

Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine Petrokemija je zabilježila kumulativni gubitak od 286 milijuna kuna. Prema neslužbenim procjenama, na kraju godine minus u poslovanju mogao bi i premašiti svotu od 400 milijuna kuna, a taj gubitak u konačnici će, kada budu objavljeni službeni rezultati poslovanja za 2014., biti pokriven umanjenjem osnovnog kapitala. U takvoj situaciji ulazak bilo kakvog ulagača u vlasničku strukturu Petrokemije kroz dokapitalizaciju bio bi besmislen, jer bi taj uloženi svježi kapital bio potrošen za pokrivanje prošlogodišnjih gubitaka, odnosno za sanaciju tvrtke. Novi vlasnik tako bi morao izdvojiti daljnjih 250-300 milijuna kuna za nabavku repormaterijala, financijsku stabilizaciju tvrtke i prvu fazu modernizacije postrojenja. U ovom trenutku očito za to nema interesa, a eventualni ulagači pojavit će se tek nakon što postojeći gubici budu sanirani na račun postojećih dioničara.

Najveći gubitnici u tome svakako će biti država i domaći mirovinski fondovi kao najveći dioničari u kompaniji, pred kojima su neke vrlo neugodne odluke. Naime, kako je prilikom svog odlaska iz kompanije vrlo jasno poručio Petrokemijin bivši čelni čovjek Dragan Marčinko, tvrtki je za kratkoročnu stabilizaciju poslovanja potrebno 250 milijuna kuna, a srednjeročno i modernizacija postrojenja vrijedna oko milijardu kuna. Bez tog novca i uz stotine milijuna kuna duga prema dobavljačima plina i poslovnim bankama, tvrtka se nalazi na rubu predstečaja, a možda i stečaja.

Mirovinski fondovi već su jasno pokazali kako nemaju namjeru ulagati dodatni svježi kapital u tvrtku, dok je država i zadnji put jedva skupila 250 milijuna kuna koja je upumpala u tvrtku samo da bi taj iznos bio potrošen u manje od devet mjeseci. Utoliko, teško je vjeravati da će postojeći dioničari Petrokemije opet tvrtku sanirati svježim novcem. Ipak, čak i da se nađe novi investitor koji je spreman uložiti u tvrtku, za očekivati je da će inzistirati da svoj vlasnički udjel stekne kroz dokapitalizaciju. U vladinim krugovima nadaju se da će se oni koji su iskazivali neslužbeno interes za ulazak u Petrokemiju, ali kao većinskim vlasnicima, iskoristiti mogućnost, a koja bi se mogla, s obzirom na procedure, otvoriti najranije u proljeće.