Propala češka ucjena, Centar banka ide u stečaj

Autor: Ana Blašković, Jadranka Dozan , 03. rujan 2013. u 22:01
Nakon neuspjele dokapitalizacije središnja banka predlaže ključ u bravu

Državna agencija odbila preuzeti problematične kredite Centar banke, što je tražila češka banka J&T.

Grandiozno najavljeni ulazak J&T banke u Centar banku neslavno je propao jer se češki ulagač povukao iz preuzimanja banke, a budući da postojeći dioničari nemaju interesa, a očito je ni dovoljno snage za dokapitalizaciju, HNB je podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Država će štedišama isplatiti oko 500 milijuna kuna osigurane štednje, a Centar banka koja je do jučer trebala biti lovac u konsolidaciji malih banaka postaje lovina. Nakon što je u ponedjeljak regulator dao zeleno svjetlo za stjecanje većinskog udjela, češki bankari 'zabunom' su uplatili 75 milijuna kuna umjesto na namjenski račun za dokapitalizaciju na transakcijski račun, a na površinu je isplivalo i da se vode naknadni pregovori na relaciji J&T – Dragutin Biondić. Razgovori navodno o novim uvjetima ulaganja o kojima nije bilo riječi na skupštini su propali, a s njima i šansa banci za prijeko potrebnu financijsku injekciju. U Centar banci koja je još s krajem lipnja potonula na 9,8 posto adekvatnosti kapitala što je daleko ispod zakonskog minimuma od 12 posto već mjesecima sjedi povjerenik iz HNB-a pa regulator u detalje zna što se događa na operativnoj razini. Otvaranjem stečaja dosadašnja Uprava na čelu s Tomislavom Marincem iz Alternative private equityja gubi sve ovlasti, a u narednih 18 mjeseci banku će voditi posebna uprava HNB-a.

Unatoč neslavnom kraju banke, stečaj ne znači kraj obvezama njezinih klijenata koje je i središnja banka pozvala da nastave ispunjavati svoje obveze. Iz regulatorova priopćenja može se iščitati da je razlog za pokretanje stečaja što imovina ne pokriva obveze, kao i da je banci ugrožena sposobnost da pravodobno isplaćuje dospjele depozite. Stoga su privremeno zabranjena bilo kakva plaćanja za svoj ili za račune klijenata te kartični promet. Pripreme za isplatu oko 500 milijuna kuna osigurane štednje započet će Državna agencija za isplatu osiguranih uloga (DAB) iz koje su poručili da raspolažu sa svim potrebnim sredstvima za isplatu obeštećenja. Inače, država je od prvog srpnja povećala iznos osigurane štednje sa 400.000 kuna na iznos od 100.000 eura po klijentu. "Postupak koji prethodi samoj isplati je utvrđivanje stanja obveza prema svakom pojedinom deponentu, a koji će DAB utvrditi zajedno s privremenom upravom HNB-a. Uvjereni smo da ćemo s isplatom započeti i ranije", poručio je DAB.

Zakonski rok za isplatu je 30 dana od dana otvaranja stečaja ili nedostupnsti depoziti. Nakon što je postalo izvjesno da će Centar banka staviti ključ u bravu, oglasio se Dragutin Biondić. "Ulazak jakog strateškog investitora trebao je dugoročno stabilizirati poslovanje Centar banke i omogućiti daljenju provedbu procesa konsolidacije malih banaka. Češka J&T banka jučer je (u ponedjeljak, op.a.), unatoč dobivenom preliminarnom odobrenju HNB-a, iznenada povukla svoju ponudu za dokapitalizaciju i nažalost se pokazala iznenađujuće nepouzdanim investitorom", poručio je Biondić u priopćenju. Heruc grupa, u kojoj je Biondić suvlasnik, prošli tjedan uplatila je na skupštini dogovorenih 7,5 milijuna kuna. "Nakon skupštine J&T je pred državu i pred dioničare počeo postavljati nove, neodržive uvjete traživši da država preuzme  cjelokupni kreditni portfelj HBOR-a i to po nominalnoj cijeni čime bi država na sebe preuzela cijeli rizik.

Nažalost, sada je očito da se radilo o neozbiljnom investitoru koji je pokušao loviti u mutnom", istaknuo je Biondić. Žestoku paljbu sasuo je Biondić i na većinskog vlasnik fond rizičnog kapitala Alternative kojeg je prošle godine dočekao širokih ruku. Kritizirao je da Alterntive nije ispunio obećane obveze da će pružiti podršku poslovanju banke kroz 15 milijuna eura dugoročne kreditne linije od J&T banke iz Slovačke koja je poslovno povezana s RMS Mezzanineom (ulagačem u FGS) te kadrovski ojačati banku uz daljnje dokapitalizacije i provesti spajanje s Vaba bankom, a potom i drugim malim kreditnim institucijama. Još uvijek većinski vlasnik Alternative u u utorak nije imao komentara na Biondićeve prozivke niti je dao svoje viđenje propasti banke.U svibnju je Uprava Centar banke procijenila je potrebno 200, odnosno najmanje 150 milijuna kuna dokapitalizacije da bi bilo dovoljno kapitala da provede rezerviranje za loše kredite.

Država se u međuvremenu povukla iz ulaganja banke kroz fondove rizičnog kapitala, Alternative nije dobio odobrenje svog povjereničkog odbora pa se nije ni pojavio na obje sazvane skupštine dioničara u kolovozu. Činilo se da je rješenje nađeno u opciji da većinski udio u banci preuzme J&T, kao i da u povećanju kapitala sudjeluju i ostali dioničari, no češki ulagač od početka je tvrdio da želi 'čiste račune'. To je u prijevodu značilo da država putem HBOR-a i/ili DAB-a preuzme porfelj loših kredita, odnosno da DAB uplati oko 260 milijuna kuna kao maksimalni iznos polovice osigurane štednje koliko Agencija zakonski smije uplatiti za sanaciju kreditne institucije. Država je odbila niz prijedloga koje je J&T servirao po principu "uložite ili ćete imati isplatu osigurane štednje", smatrajući ih ucjenama. Inače, J&T nije nepoznato ime u domaćim investicijskim krugovima. Suvlasnik J&T grupacije je Mario Hoffman koji se spominje u kaznenoj prijavi koju je Hanfa podnijela 2011. protiv MOL-a zbog sumnje u manipuliranje cijenom Inine dionice. Agencija je smatrala da je Hoffman 'osoba sa snažnim vezama u podzemlju' koji je za ciparske tvrtke za MOL kupovao Inine dionice.

  • DAB će štedišama isplatiti ukupno 500 milijuna kuna u roku 30 dana
  • Stečaj ne znači kraj obvezama klijenata Centar banke, koji moraju nastaviti vraćati kredite
  • Nesuđeni investitor J&T spominje se u kaznenoj prijavi Hanfe zbog manipuliranja cijenom dionica Ine

Kronologija slučaja Centar banka

Studeni 2011. 
Prve najave da bi u Centar banku mogao ući fond za gospodarsku suradnju Alternative FGS, nakon čega bi se išlo na povezivanje s još nekim malim bankama 

Kraj studenoga 2011. 
Nakon što je za Credo banku pokrenut postupak prisilne likvidacije, Centar banka se našla među onima u kojima je to potaklo povlačenje depozita i poljuljalo likvidnost. Do dodatne likvidnosti (i) ona je je odšla  koristeći mogućnost koju im je HNB dao odlukom o korištenju obvezne pričuve po posebnim uvjetima.

Prosinac 2011. 
HBOR kao kvalificirani ulagatelj u ime države odobrio ulaganje u Centar banku 

Proljeće 2012.
Pokrenuta inicijativa udruživanja pet malih banaka, od kojih je jedna trebala biti i Centar banka koja se pritom navodila i kao nositelj te platforme

Srpanj 2012. 
iako se od samog početka godine govorilo o dokapitalizacije banke od strane Alternative FGS-a, povećanje temeljnog kapitala upisano je tek potkraj srpnja

Studeni 2012. 
Ministarstvo financija okupilo sedam malih banaka želeći potaknuti proces konsolidacije, ovaj put okupljajući ih oko Croatia banke, i uz plan da DAB u konačnici provede dokapitalizaciju. Ideja je bila da se plan povezivanja finalizira do kraja travnja 2013. ali su upravo Centar i Vaba banka (u objema je većinski dioničar Alternative FGS) prve iz njega iskočile 

Ožujak 2013. 
iz Uprave banke neočekivano odlazi Ivo Markotić i na njegovo mjesto dolazi Tomislav Marinac iz Alternative FGS-a, koji do danas nije dobio suglasnost HNB-a

Lipanj 2013. 
za sam početak kolovoza najavljena skupština za koju Uprava i NO banke daju prijedlog nove dokapitalizacije – do 200 mil. kuna  

Kolovoz 2013. 
skupština 2. kolovoza, na kojoj se trebalo glasati o smanjenju a potom i o povećanju temeljnog kapitala, je bez kvoruma zbog nedolaska predstavnika FGS-a, novi datum održavanja određen za 16. kolovoza

Kolovoz 2013. 
iako većinski dioničar ponovno ne prisustvuje skupštini, u igru ulazi J&T banka i najavljuje ulaganje 150 milijuna kuna, ali u dva koraka

Komentari (13)
Pogledajte sve


Uf,uf,uf koja teska tema,ali jasno dok jednima ne smrkne drugima tesko da ce svanit ipak je ovo Balkan. Jos prije par godina sam cuo informaciju da su imali 3000 stanova zrelih za ovrhu,ali nisu htjeli ic u ovrsni proces da ne sruse cijene jos nize. To je bilo prije par godina. Situacija se u medjuvremenu samo mogla pogorsat.

Da gle, oni ti vode te stanove po fair virjednosti koja nije realna i samo si “truju” bilancu sa takvim otrovom. Kad tad, će morati početi otpisivati te stanove tj umanjviati tj pokazivati realnu tržišnu vrijednost. A onda moraju gubitak provući kroz RDG i prikazati gubitak od milijardu barem(po meni). Vijesti extrapoliraju vijest, ljudi se uplaše i počnu povlačiti novac.

Idealno. A niti je rizik toliki, niti ima potrebe z apovlačenjem novaca iz banke. Taj metež traje mjesec, dva tri i odlično.

Mislim da se to mora dogoditi, jer imaju previše zaplijenjenih nekretnina i kad tad ih moraju proadavti po pravoj cijeni jer hbg, pa nije da će netko za njihov 10 godina star stan plaćati 2500€ u Zagrebu.

Uf,uf,uf koja teska tema,ali jasno dok jednima ne smrkne drugima tesko da ce svanit ipak je ovo Balkan. Jos prije par godina sam cuo informaciju da su imali 3000 stanova zrelih za ovrhu,ali nisu htjeli ic u ovrsni proces da ne sruse cijene jos nize. To je bilo prije par godina. Situacija se u medjuvremenu samo mogla pogorsat.



@domach1984

Za kupnju cega??? Ne mislis valjda na dionice ZABE???

Ma i njih kada bi pale na 20% cijene… ali sto god. Onda se cijela ekonomije još urušava. Ljudi počnu povlačiti novac.. Mislim ružno ali tko je pametan – sezona kupnje.

Bilanca ZABE je 1/3 Hrvastkog BDP-a. Ako se tu i manji problem dogodi, cijelo gospodarstvo je u problemu. A dovoljna je i milijarda gubitka za to a vjerujem da se to preko stanova bude dogodilo jer vode loše bilancu.

@domach1984
Za kupnju cega??? Ne mislis valjda na dionice ZABE???

New Report

Close