Nakon dvije “koronske” godine u kojima je došlo do kolapsa zračnog prometa, ovaj vid mobilnosti gotovo se u potpunosti oporavio, a čemu svjedoče i upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku da je u ožujku 2023. premašena i rekordna 2019.

Naime, u trećem mjesecu ukupan promet u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 374.000 putnika, što je za 44,6 posto više nego u ožujku 2022., kada je ostvaren promet od 258 tisuća putnika. U odnosu na ožujak 2019., kada je promet iznosio 346.000 putnika, ovogodišnji je viši za 8,1 posto.

Duplo na Dubrovniku
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb od 263.000 putnika, što je porast od 34,8 posto u odnosu na ožujak 2022., kada je prevezeno 195.000 putnika, i porast od 13,8 posto u odnosu na ožujak 2019., kada je dosegao 231.000 putnika.

Slijedi zračna luka Dubrovnik, sa 50.000 putnika, što je porast od 97,6 posto u odnosu na ožujak 2022., kada je prevezeno 25.000 putnika, i pad od 13,4 posto u odnosu na ožujak 2019., kada je promet iznosio 58.000 putnika.

Zračna luka Split, sa 49.000 putnika, bilježi porast od 56,7 posto na godišnjoj razini, kada je promet iznosio 31 tisuću putnika i porast od 1,9 posto u odnosu na ožujak 2019., kada je promet iznosio 48 tisuća putnika.

Ostalih šest hrvatskih zračnih luka i uzletišta ima gotovo u potpunosti sezonski karakter, a čemu govori i minoran broj putnika izvan sezone. Tako je u ožujku ove godine u Zadru zabilježeno 8368 putnika, što je dvostruko više u odnosu na isto razdoblje lani. Pula je imala 2357 putnika, s također ovisnim rastom od 52 posto. Osijek je imao 964 putnika, Rijeka 157, a Mali Lošinj 32 te Brač devet putnika.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke – 80 tisuća putnika – što je za 29,3 posto više u odnosu na ožujak 2022. i za 23,5 posto manje u odnosu na ožujak 2019.

Slijede zračne luke Ujedinjenog Kraljevstva sa 32 tisuće prevezenih putnika, što je više za 53,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 103,2% više u odnosu na ožujak 2019., te zračne luke Nizozemske s 25 tisuća prevezenih putnika, što je više za 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 74,6 posto više u odnosu na ožujak 2019. godine.

Spomenimo da je svih vodećih 10 promatranih zemalja ostvarilo dvoznamenkasti ili u slučaju Austrije i Poljske, čak i troznamenkasti rast. Nizozemsku slijede Francuska, Italija, Turska, Austrija, Belgija, Poljska te Švicarska.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u ožujku iznosio je 5604, što je porast od 12,7 posto/GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Rast i teretnog prometa
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u ožujku 2023. iznosio je 5604, što je porast od 12,7 posto u usporedbi s ožujkom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4974, i za 2,5 posto manje u odnosu na ožujak 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 5747.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u ožujku 2023. iznosio je 808 tona, što je porast od 2,4 posto u usporedbi s ožujkom 2022., kada je promet tereta iznosio 789 tona, i također porast od 2,4 posto u odnosu na ožujak 2019.

Tijekom svibnja se također očekuje rast broja putnika u hrvatskim zračnim lukama, no izuzetak bi mogla biti ona u Zagrebu. Naime, na “Tuđmanu” su 2. svibnja počeli s radovima na pisti, a zbog kojih će do 31. svibnja biti zatvorena za sav promet noću od 23 do 6:25 sati ujutro.

U problemima zbog toga bi posebno mogao biti Ryanair koji u Zagrebu ima bazu te, zbog akumuliranih dnevnih kašnjenja, zadnji let za Zagreb bude i često duboko iza ponoći.