Do prelaska Hrvatske na euro ljeto je bilo i vrijeme glavne “berbe” za mjenjačnice. Kao jedna od implikacija ulaska u europodručje nerijetko se isticao i gubitak prihoda banaka od mjenjačkih poslova koji se procjenjivao na oko milijardu kuna godišnje.

No, i same banke su isticale kako su prednosti zamjene nekadašnje domaće valute zajedničkom europskom za njih, kao i za ukupno gospodarstvo, daleko veće.

Dolar, franak pa bh. marka
Zbog inflacije i odgovora monetarne politike Europske sredinje banke (rast referentnih kamatnih stopa) koristi su ispale i znatno veće od njihovih očekivanja.

Istodobno, za mnoge ovlaštene mjenjače, odnosno one među njima koji su živjeli od tog posla, prošla je godina – s gotovo rekordnih 29 milijardi kuna ili 3,85 milijardi eura ukupnog prometa mjenjača (nakon 25 mlrd. kuna godinu prije) – ujedno bila i labuđi pjev. Odavno se računalo da će prelazak na euro za one kojima to nije bio tek usputni, sporedan posao, uglavnom značiti ključ u bravu.

Podaci Hrvatske narodne banke o ovogodišnjim prometima mjenjača samo potvrđuju “desetkovanje” prometa nakon što su iščeznule zamjene gotovine eura i kuna koje su nosile glavninu mjenjačkih poslova. Promet mjenjača u prvih sedam mjeseci ove godine pao je i više od iznosa transakcija prodaja i otkupa eurske gotovine u usporedivom razdoblju lani.

Ukupan promet, naime, do kraja srpnja iznosio je 164,3 milijuna eura, dok je u isto vrijeme 2022. premašivao 2,14 milijardi eura. Od tog ukupnog 7-mjesečnog prometa lani se na prodaje i kupnje eura odnosilo gotovo 1,84 milijarde eura ili 86 posto, a svim ostalim valutama (njih 20-ak) ostvareno je ukupno oko 300 milijuna eura prometa.

U mjenjačkom poslu sad dominiraju dolari, no i tu je zabilježen pad/G. Ferbeža/PIXSELL

Dakle, čak i kad se iz lanjskih brojki isključe konverzije eura u kune i kuna u eure, ovogodišnji mjenjački promet je gotovo prepolovljen. U tim poslovima sad dominiraju kupoprodaje američkog dolara, na koje se do kraja srpnja odnosilo više od polovice prometa odnosno 86,5 milijuna eura. To je, međutim, znatno manje od mjenjačkog prometa s dolarima u promatranom lanjskom razdoblju, kad su konverzije dolara donijele više od 148 milijuna eura prometa.

Sličan je slučaj i s tri, uz USD, danas najzastupljenije valute konverzija, a to su švicarski franak, bosansko-hercegovačka konvertibilna marka te britanska funta. U slučaju CHF-a promet u prvih sedam mjeseci premašio je 35 milijuna eura nasuprot 81 milijunu eura koliko su tom vlautom odradili mjenjači u istom lanjskom razdoblju.

Bh. konvertibilna marka u istom je razdoblju lani u Hrvatskoj bila predmetom konverzija vrijednih gotovo 20 milijuna eura, a ove godine niti deset. Pad prometa mjenjača kod britanske valute nešto je manji; 7,9 prema 14,3 milijuna eura.

Osjetna smanjenja kupoprodaja bilježe se i kod australskog i kanadskog dolara te švedske krune, što su također neke od deset najzastupljenijih valuta u mjenjačkom biznisu u Hrvatskoj. Taj trend samo je dijelom vjerojatno objašnjiv rastom udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na “keš”.

Traženije samo forinte
Kako bilo, u pogledu predznaka prometa ove je godine iznimka tek mađarska forinta (HUF), s nešto većom vrijednošću kupoprodaja nego lani. Porastom s 5,5 na 6 milijuna eura HUF je postao peta valuta po zastupljenosti u mjenjačkim prometima.

Kako je projekt eura višegodišnji proces, a i datum njegova uvođenja bio je poznat mjesecima prije, i interes za licencom ovlaštenih mjenjača je počeo padati znatno prije, pogotovo kod onih kojima je to (bila) glavna djelatnost.

Prema podacima HNB-a, ove je godine izdano samo pet odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova, dok ih je oduzeto 40-ak. I lani je znatno više licencija povučeno (više od 40) nego izdano. Ažurirani popis pravnih osoba i obrta kojima je izdano odobrenje broji 309 mjenjača.

U godišnjem izvješću HNB-a za 2022. navodi se, pak, da je tijekom prošle godine HNB izdao ukupno 12 odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova i 46 rješenja o oduzimanju, a evidentirano je i 47 prestanaka važenja odobrenja “po sili zakona”, najčešće zbog odjave iz obrtnog registra. Ovlašteni su mjenjači lani. trgovali s 30-ak valuta, a od ukupno 29 milijardi kuna prometa (što je drugi povijesno najveći godišnji promet, nakon 30 mlrd. kuna zabilježenih 2017.) blizu dvije trećine odnosile su se na otkupe strane gotovine od fizičkih osoba. 

U izvješću središnje banke stoji i da je krajem prošle godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1065 ovlaštenih mjenjača kojima je HNB izdao odobrenje za obavljanje tih poslova, među kojima je njih oko 750 aktivno pružalo uslugu zamjene strane gotovine, bilo tijekom cijele godine ili samo sezonski. Većina ih je tu uslugu otprije pružala kao dio šire ponude odnosno sporednu djelatnost, a to obilježje sad je samo još naglašenije.