Iako je završetak pandemije Covida-19 prema svemu sudeći još daleko, činjenica je da se život i gospodarstvo uglavnom oporavljaju, a čemu u prilog idu i pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je jučer predstavio podatke o prometu industrije za prvih pet mjeseci i prema čemu je ove godine ostvaren veliki rast u odnosu na isto razdoblje lani, ali i porast u odnosu na pretkoronsku 2019.

Dobri trendovi

Zvonimir Savić, glavni ekonomista Hrvatske gospodarske komore, kažu da se ovi dobri pokazatelji poklapaju i s trendovima robnog izvora i rasta industrijske proizvodnje.

“Promet industrije je za prvih pet mjeseci ove godine porastao za nekih 15,5 % u odnosu na lani. Ovo je važno jer smo lani imali pad od 8,6% u odnosu na 2019., a ovogodišnje brojke pokazuju da smo trenutno po prometu skoro šest posto iznad pretkrizne 2019. To je jako dobro jer nam značajno raste industrijska proizvodnja, od pet do 20%, ovisno o sektoru, uz konstantan rast izvoza.

Sve to govori o jednom vidljivom i brzom oporavku od pandemije Covida-19”, kaže Savić. Dodaje da je statistika koja promatra situacija samo u jednom mjesecu mogla biti i malo zavaravajuća jer je tijekom prošlog ožujka, travnja i svibnja bio, kako u Hrvatskoj tako i u čitavoj EU, na snazi totalni lockdown, no da polugodišnji podaci već pokazuju neke ozbiljne trendove.

“Kada se gleda promet industrije za prvih pet mjeseci, koji se ugrubo dijeli na prodaju na domaćem tržištu i izvoz, ono što upada u oči je značajni rast prodaje na inozemnim tržištima za više od 25% što govori da je došlo do rasta potražnje, odnosno da se oporavila kupovna moć, kako u Hrvatskoj, tako i na nama najznačajnijim tržištima – Njemačka, Italija i čitava EU.

Detektirao sam četiri ključna industrijska sektora koji bilježe rast veći i od 20%, a to su metalurgija, farmaceutska industrija, prehrambena industrija te proizvodnja električne energije”, navodi glavni ekonomist HGK. Dodaje da se već iz toga vidi gdje je najveća potražnja na hrvatskom i europskom tržištu.

Iako osobno očekuje da bi se trend rasta mogao zadržati do kraja godine, pojašnjava da je to ovog trenutka teško procijeniti jer puno toga ovisi kako će završiti turistička sezona, a isto tako što će biti s pandemijom na jesen.

“Primjer Portugala i Španjolska kojima je, zbog širenja pandemije korone, turistička sezona završila već u srpnju govori da moramo biti oprezni. Portugal i Španjolska moraju sad raditi nove makroekonomske izračune jer im je otpala sezona.

Ako znamo da kod nas srpanj i kolovoz čine 2/3 ukupnih turističkih noćenja, jasno je da bi ulazak narednih dana na crvene epidemiološke liste značio pad turizma za 20-30%, a to je oko tri milijarde eura”, upozorava Zvonimir Savić, glavni ekonomista HGK.

Sezonski promet

Prema podacima DZS-a, ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u Republici Hrvatskoj u svibnju 2021. u usporedbi sa svibnjem 2020. porastao je za 36%. “Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu porastao je za 23,8 posto, a na nedomaćem tržištu za 56,4%.

Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u Hrvatskoj u svibnju 2021. u usporedbi s travnjem 2021. porastao je za 3,4%. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu porastao je za tri posto, a na nedomaćem tržištu pao je za 6,3%”, navode iz DZS-a.

U svibnju 2021. u usporedbi s travnjem 2021. ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda veća je za 8,8%, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,6% i energije za 0,8%, a ukupna prodaja kapitalnih proizvoda manja je za 26,1% i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4%.

U državnoj statistici naglašavaju da je u svibnju 2021. u usporedbi sa svibnjem 2020. energija veća za 126,8%, intermedijarni proizvodi za 43%, trajni proizvodi za široku potrošnju za 40,2%, kapitalni proizvodi za 24,6% i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 23,9%.