Rijetke su gospodarske grane, izuzev poljoprivrede, na koje klima i okolišni uvjeti imaju toliki utjecaj kao na turizam. U Europi, turistički najposjećenijem kontinentu na koji otpada 51 posto svih međunarodnih turističkih dolazaka (čak 582 milijuna u 2020. prema podacima UNWTO-a), taj će utjecaj biti itekako izražen.

Europa se ubrzano zagrijava, a vremenske nepogode su sve češće i razornije. Takva će situacija neminovno poremetiti turističke tijekove i potražnju. Dobitnici u Europi trebale bi biti države sjevera, a gubitnici države juga. Zaključak je to studije Regionalni utjecaj klimatskih promjena na turističku potražnju u Europi koju je lani proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije, služba EK koja provodi istraživanja s ciljem pružanja neovisnih znanstvenih savjeta.

Ukratko u narednim bi se godinama trenutno najpopularnija europska turistička odredišta, poput Španjolske, Italije, a posebno Grčke, zbog rasta temperature, mogla suočiti sa smanjenom turističkom potražnjom. Zemlje sjevera, s druge strane, imat će sve više turista. Zanimljivo, ovi trendovi, prema istoj studiji, neće pogoditi Hrvatsku.

Pomicanje godišnjih odmora

Hrvatska će u svi promatranim scenarijima povećanja temperature (1,5 °C, 2 °C, 3 °C, i 4 °C) bilježiti rast turističke potražnje. Ona će, zanimljivo, više rasti s rastom temperature. Broj turista u slučaju povećanja temperature od 1,5 °C, prema studiju, rast će 0,05 posto. S porastom temperature od 3 °C 1,08 posto, a s porastom temperature od 4 °C 0,58 posto.

Hrvatsku, posebno Dalmaciju, iako državu južne Europe, neće zadesiti crni scenariji kakvi će zadesiti regije, uz Grčku, i one Cipra, Španjolske, Italije i Portugala kojima studija Zajedničkog istraživačkog centra EK predviđa pad turističke potražnje veći od pet posto. S druge strane rast veći od pet posto imat će regije u Njemačkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i UK-u.

“Razlog zašto smo nešto manje pogođeni leži i u klimatskim faktorima. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i količine oborine, najveći dio Hrvatske ima umjereno toplu kišnu klimu, dok samo na otocima i na obalnom području srednjeg i južnog Jadrana prevladava klima masline (prava sredozemna klima s vrućim ljetima i sušnim razdobljem).

Samim time mogu se očekivati nešto bolje klimatološke predikcije”, objašnjava Izidora Marković Vukadin, znanstvena suradnica s Instituta za turizam. Ipak, utjecaj klimatskih promjena na u Hrvatskoj najvažniji gospodarski sektor, čiji su prihodi lani činili gotovo 20 posto BDP-a, osjeća se i ne smije se ignorirati.

Ljetovanje u “špici” sezone na Jadranu nekima zbog vrućina postaje nepodnošljivo te “bježe” u hladnije krajeve. Usto, visoke temperature utječu i na pomicanje korištenja godišnjeg odmora na mjesece pred ili postsezone. Podaci iz sustava eVisitor ove godine ukazuju na određene promjene.

Primjerice, broj noćenja u proljetnim mjesecima (ožujak, travanj i svibanj) rastao je 30, 30 i 21 posto. S druge strane u lipnju i srpnju, udarnim mjesecima imali smo pad broja noćenja od 6 i 0,5 posto, a u kolovozu gotovo neznatno povećanje od 0,2 posto. Marković Vukadin ističe da ovi podaci upućuju na potencijalni utjecaj klimatskih promjena na turističku potražnju međutim, upozorava da pad u ljetnim mjesecima, detektiran kroz eVisitor, nije nužno i refleksija stvarnosti.

“Pad je uvjetovan i drugim čimbenicima, prije svega značajnim porastom cijena još tijekom sezone 2023., pri čemu sada svjedočimo učincima na potražnju. Također je važno naglasiti da je sve više neregistriranog smještaja (na crno) u kućama u odmor dominantno u vlasništvu stranaca. U konačnici u navedenim brojkama gotovo uopće nisu navedena noćenja u nekomercijalnom smještaju. Stoga je teško ljetni pad pripisivati isključivo značajnom porastu temperature”, ističe dodajući da ćemo ipak morati pričekati još par godina da vidimo u kojoj će mjeri klimatološke trendove slijediti turistički trendovi.

Znanstvenica koja je voditeljica projekta COMMITMENT, čiji su ciljevi usmjereni na razumijevanje složenih odnosa između klimatskim promjena i turizma, a trebali bi biti detektirani praćenjem stanja u tri različite destinacije u Hrvatskoj (dvije obalne, planinskoj i kontinentalnoj), kaže da njihove procjene sugeriraju da će klimatske promjene vjerojatno dovesti do promjena u sezonalnosti turističke potražnje.

“Te promjene imat će, procjenjujemo, tendenciju smanjena turističkog interesa za najtoplije ljetne mjesece dok će proljeće i rana jesen postajati sve privlačniji zbog umjerenijih klimatskih uvjeta”, kaže Marković Vukadin. Utjecaj klime mogao bi imati i pozitivan utjecaj na regije u Hrvatskoj koje se do sada nisu mogle natjecati s morem i suncem.

“Gorska i u manjoj mjeri kontinentalna Hrvatska doista imaju potencijal profitirati od rasta temperatura jer postaju atraktivnije destinacije tijekom ljeta. Blage ljetne temperature u tim područjima predstavljaju alternativu vrućem obalnom pojasu. Osim toga, razvoj eko-turizma i aktivnosti na otvorenom, poput planinarenja i biciklizma, mogao bi privući turiste koji traže bijeg od vrućina”, ističe znanstvenica s Instituta za turizam. Ipak, negativan utjecaj klimatskih promjena neće izbjeći niti ove regije.

“Primjerice u gorskoj Hrvatskoj je dugo bilo planova za zimsko-skijališni turizam na koje definitivno možemo zaboraviti. S druge strane rast temperatura u kontinentalnoj Hrvatskoj, uz povećanu vlažnost i migracije alohtonih vrsta, dovode do sve veće invazije komaraca, posebice uz područja uz rijeke”, kaže.

Nove okolnosti uzrokovane promjenom klime zahtijevaju, dakle, značajnu prilagodbu. Znanstvenica Marković Vukadin kaže da te mjere mogu uključivati produljenje turističke sezone, odnosno aktivno promicanje proljeća i jeseni kao glavnih turističkih sezona kako bi se izbjegle ljetne vrućine.

Usto, nastavlja, nužan je razvoj ponude koje nisu vezane isključivo uz sunce i more, poput kulturnog, ruralnog, zdravstvenog i ekoturizma, s posebnim naglaskom na razvoj sadržaja u zatvorenom za loše vrijeme. “Isto tako na otvorenom je potrebno osigurati što je moguće više zasjenjenih prostora, primarno urbanim zelenilom i kvalitetnim urbanim planiranjem”, ističe Marković Vukadin.

Ublažiti utjecaje klime

Da bi sve ove mjere mogle biti provedene bit će nužno, dodaje, povećati svijest među hotelijerima, ugostiteljima i ostalim pružateljima usluga o potrebama prilagodbe klimatskim uvjetima i to ulaganjima u održivu infrastrukturu, energetski učinkovite smještajne objekte kao i u održive transportne sustave, što je sve što može pozitivno utjecati na ublažavanje utjecaja na klimu. Tu će biti mnogo posla jer, kako kaže znanstvenica, svjesnost i implementacija prilagodbenih mjera među onima koji upravljaju destinacijama u Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.

Srećom, zato imamo projekt COMMITMENT, kojeg Institut za turizam provodi u suradnji s DHMZ-om, PMF-om i EFST-om, i koji dugoročno teži razviti smjernice za održivo upravljanje turizmom u područjima koja su podložna klimatskim promjenama.

“Osnovni cilj je utvrditi kako klimatske promjene utječu na turizam, identificirati glavne hazarde i ranjivosti tih destinacija te procijeniti njihovu otpornost i kapacitet prilagodbe”, ističe Marković Vukadin dodajući da bi uskoro trebali imati prve rezultate.

S obzirom na to kojom se brzinom klima mijenja rezultati ovog istraživanja bit će nezaobilazni u učinkovitom upravljanju domaćim turističkim destinacijama.