Ambiciozna planove ima Sveučilište u Zagrebu u sklopu projekta Znanstvenog-učilišnog kampusa (ZUK) Borongaj koji je oživjela nova Uprava na čelu s rektorom Stjepanom Lakušićem i bude li sluha, mogli bi biti osnova promjene gospodarske strukture države. Iza svakog snažnog gospodarstva stoji snažna znanost.

Struktura i konkurentnost hrvatskog gospodarstva jasni su pokazatelji da te sinergije u RH nema. No, Sveučilište u Zagrebu kroz projekt ZUK Borongaj to želi promijeniti. Znanstveno-tehnološki park dio je projekta koji bi trebao promijeniti odnos znanosti i gospodarstva te napokon osigurati ono čega kronično nedostaje – transfer znanja, odnosno bolju suradnju te dvije skupine.

“Projektom ZUK Borongaj, u čijoj je unutarnjoj strukturi predviđen Znanstveno-tehnološki park, uspostavit će se sveobuhvatan i složen ekosustav nekoliko dionika”, objašnjava Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu.

On će, dodaje, uključivati fakultete s akademskim osobljem i studentima, istraživače i inovatore, startupove, lokalnu industriju te širu zajednicu. Sve nužne da bi napokon imali posložen i funkcionalan inovacijski sustav od kojega bi korist trebalo imati čitavo društvo.

“Upravo Sveučilište sa svojim znanstveno-istraživačkim i obrazovnim potencijalom može preuzeti ulogu pokretača gospodarskog-socijalnog napretka Hrvatske”, ističe Mlinarić objašnjavajući, prvi put javno, kako nova Uprava planira Sveučilište u Zagrebu razviti u centralni hub za prijenos znanja i transfer tehnologije.

Strateška područja
Prorektor ističe da će ZUK Borongaj, osim što će okupiti sve nužne dionike, dati i prateću ciljanu infrastrukturu, čija će glavna funkcija biti obrazovanje i osposobljavanje te istraživanje razvoj i inovacije. “Logičan nastavak ovoga, pak, bit će prijenos tehnologije i suradnja s gospodarstvom”, kaže. A znanstveno-tehnološki park bit će fokusiran na 12 strateških područja istraživanja.

“Osnovni elementi arhitekture zamišljenog sustava čine dvije razine od ukupno 12 Nukleusa Integracije (NI-a), odnosno strateških područja istraživanja ključnih za razvoj gospodarsko-socijalnog okruženja Hrvatske. Na prvoj razini to su informacije, prostor i urbanizam, energetika i sirovine, hrana i voda, lijekovi i zdravstvena zaštita, društvena forma razvoja (u kontekstu turizma).

Na drugoj razini to su tehnologije u nastajanju te obrazovne tehnologije, informacijske (IoT) i kvantno računarstvo, nano-tehnologija, biotehnologija, inteligentna automatizacija i robotska automatizacija procesa (RPA), umjetna inteligencija i strojno učenje te namjenska istraživanja”, objašnjava prorektor.

Tomislav Josip Mlinarić/Goran Stanzl/PIXSEL

“Cilj svih ovih strateških područja istraživanje jest da budu od koristi gospodarstvu i društvu. Država bi stoga morala odrediti što su joj strateški ciljevi razvoja i oko njih bi trebao biti uspostavljen opći konsenzus, kako bi ih, suradnjom znanosti i gospodarstva, uistinu mogli i postići”, naglašava Mlinarić.

No za realizaciju projekta, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde eura, Sveučilište će u Zagrebu morati dobiti podršku i gospodarstva i države. Naime, model po kojem ga planiraju realizirati je “Triple helix”, a on podrazumijeva suradnju sva tri dionika. Ako samo jedan od aktera ne prepozna smjer kojim najveće sveučilište u RH planira krenuti, od ZUK-a Borongaj, Znanstveno-tehnološkog parka, a time i stvaranja kvalitetnog inovacijskog sustava, neće biti ništa.

Mlinarić navodi da, što se gospodarstva tiče, podršku imaju. Pritom ističe sve prednosti koje će poduzetnici imati od novog koncepta koje Sveučilište u Zagrebu planira provesti. Primjerice, kaže, rasteretit će značajan dio njihovog proračuna za istraživanja i razvoj (R&D). Usto, olakšat će im pristup znanju, ali i ljudskom kapitalu.

“Gospodarski je sektor svjestan činjenice da će baš njemu biti osigurana kvalitetna zajednička istraživanja i znanstveno dokazana rješenja za razvoj i produkciju novih proizvoda i usluga konkurentnih na domaćem i globalnom tržištu”, ističe Mlinarić. U tom smislu najavljuje i osnivanje Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

“Kroz njega će poslovni sektor artikulirati interese u navedenih 12 strateških područja istraživanja i time dodatno valorizirati svoju ulogu u svim fazama i formama realizacije projekta”, kaže Mlinarić ne otkrivajući detalje tko će sve biti u Gospodarskom savjetu već će to otkriti kada sve bude dogovoreno, “a dogovori su u završnoj fazi”.

Sastanci s ministrima
Također, s Gospodarskim savjetom planiraju osnovati i pokrenuti Zakladu za financiranje pokretanja startupova te Zakladu za financiranje istraživanja u sklopu poslijediplomskih doktorskih studija. “Navedene Zaklade će u budućnosti činiti jedan oblik zajedničke infrastrukture s inkubatorima i akceleratorima. To će također biti jedan od oblika sustavnog osiguravanja sredstava od strane Sveučilišta”, objašnjava.

A kako stoje s podrškom države? “Hrvatska se jasno odredila o smjeru u kojem će ići u okviru EU, prije svega Nacionalnim programom oporavka i otpornosti (NPOO). Upravo se njegova komponenta ‘3. Obrazovanje, znanost i istraživanje’, gotovo u cijelosti referira i na projekt ZUK Borongaj”, kategoričan je Mlinarić. Uostalom, to je određenje i podloga za financiranje cijeloga projekta za koji se novac može osigurati iz više izvora (europski fondovi, NPOO, EIB, Sveučilište).

Oko njegove realizacije, a koja bi Sveučilište u Zagrebu trebala podići na višu razinu i osigurati toliko potrebnu suradnju znanosti i gospodarstva, bit će puno posla i sastanaka koji su i počeli. Prije nekoliko mjeseci rektor Lakušić sastao se sa zagrebačkim gradonačelnikom koji je dao podršku projektu. Nedavno je održan sastanak s čelnim čovjekom glavnog grada, ali i dva ministra – Radovanom Fuchsom i Olegom Butkovićem. Čeka se još samo početak realizacije strateškog projekta hrvatskog obrazovanja.