Nejasan iznos sredstava koje se dodjeljuju organizacijama civilnog društva (OCD), smanjenje broja različitih izvora za financiranje OCD-ova, poteškoće s upravljanjem javnim sredstvima, neki su od rezultata zatečenog stanja u Hrvatskoj vezano za razvoj civilnog društva u sklopu prve godine provedbe regionalnog projekta "Acquis za civilno društvo na Balkanu".

Projekt u osam zemalja provodi Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita s Balkanskom mrežom za razvoj civilnog društva (BCSDN), a organizacije već dulje vremena rade na postavljanju indikatora za procjenu statusa civilnog društva u pojedinoj zemlji koja sudjeluje u projektu te njihovom ozbiljnijem uzimanju u obzir kada se procjenjuje demokratska i politička spremnost zemlje za članstvo u EU.

U tu svrhu razvijena je monitoring matrica, kao konkretan alat za istraživanje i monitoring pravnog, financijskog i političkog okruženja u kojem se civilno društvo u pojedinoj zemlji razvija i radi.

"Točan iznos sredstava koje se dodjeljuju OCD-ovima nije jasan i značajno je manji od podataka koji se nalaze u javnosti, što štetno utječe na imidž OCD-ova", upozorila je Željana Buntić-Pejaković iz udruge Cenzura Plus.

Rezultati su pokazali i da usprkos politici i institucionalnom okviru za razvoj OCD-ova, neodgovorni kapaciteti javnih službenika u različitim tijelima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini mogu uzrokovati funkcionalne probleme u većini domena pokrivenih ovim izvještajem.

"Upravljanje javnim sredstvima u Hrvatskoj suočava se s poteškoćama – često nedostaje participatorno i jasno određivanje prioriteta za financiranje, procedure financiranja nisu transparentne i nedostaje procjena utjecaja investiranih sredstava", rekla je Buntić-Pejaković.

Upozorila je kako su hrvatska ugovorna tijela za decentralizirana sredstva iz EU fondova značajna prijetnja održivosti OCD-ova.

Kao još jedan problem navela je da je i broj različitih izvora za financiranje OCD-ova smanjen te da postojeće prilike za financiranje "watch dog" aktivnosti neće, kaže, postojati u strukturnim fondovima.

Buntić-Pejaković je naglasila da je potrebno riješiti prostor vezan uz registar udruga, uz koji, istaknula je, problemi još uvijek postoje.

Naglasivši da monitoring matrica koja je razvijena u sklopu projekta može poslužiti kao model praćenja stanja statusa civilnog društva, predsjednik Vladinog ureda za udruge istaknuo je kako je za Hrvatsku bitan aspekt samoprocjene koji može poslužiti kao alat za periodičko preispitivanje.

Ocijenio je da Hrvatska kada se gleda pravni okvir za civilno društvo stoji dobro te istaknuo kako je veoma bitno fokusirati se na bolju raspodjelu sredstava.

Koordinator udruge "Kultura i etika" smatra kako je potrebno precizno definiranje nevladinih udruga pred zakonom te da zagovaračke udruge trebaju dobiti poseban status.

Stvari koje se događaju s novim nacrtom zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija ocijenio je lošima te je upozorio kako dovodi u pitanje opstanak udruga.