U Karlovcu je održan 23. sastanak Upravnog odbora, kao dio međuregionalnog sporazuma o osnivanju Srednjoeuropskog prometnog koridora, takozvane Route 65. Na skupu su, uz predstavnike Karlovačke županije, kao aktualnog predsjedatelja te međunarodne inicijative, sudjelovali i predstavnici regija kroz koje prolazi trasa ovog prometnog koridora, od Baltika do Jadrana, iz Švedske, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, te Hrvatske.
'Pozdravljam vas u Karlovcu kao posljednji predsjedatelj, s obzirom da će naša inicijativa uskoro postati EU grupacija za teritorijalnu suradnju. Nadam se da će se borba za ovaj prometni pravac nastaviti te da će svi od njega imati iznimne koristi.Pritom podsjećam i na strateški položaj Karlovačke žuapnije, koja ne samo da se nalazi na koridoru Route 65, nego ima i iznimnnu važnost u povezivanju prema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini ', rekao je na otvaranju karlovački župan Ivan Vučić.
U nastavku je razgovarano o učinjenom u proteklih osam godina koliko se ova inicijativa provode, ali i perspektivama institucionalizacije ovog projekta u tijelima Europske unije.
Projekt u osnovi predstavlja prometno povezivanja luke Rijeka i Malmö u Švedskoj. Uključuje cestovne, željezničke, ali i druge poveznice poput zračnog i vodenog prometa. Ono što je iznimno značajno u ovoj inicijativi je da bi prihvaćanje koridora od institucija Europske unije značilo otvaranja i niza posebnih EU fondova.
Tako se primjerice neki od projekata iz Route 65 koji se nalaze u Hrvatskoj ne bi trebali financirati iz kvote koju je Europska Unija za iduće godine već predvidjela za našu zemlju. Kao jedan od prvih projekata koji bi se na taj način mogao provesti izdvojeni su vrlo značajni radovi na trasi nove nizinske pruge kroz Karlovačku županiju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prednost koridora nije samo u prijevozu tereta nego i turustičkog prometa. Luka koja bi se izgradila na Krku imala bi nesumljivu prednost u odnosu na Rijeku a kamoli na Kopar i Trst. U Kopru primjerice produbljuju more s 11 na 14 m da bi omogućili postojećim brodovima ulazak u luku. Danas se već grade kontejnerski brodovi s ugrezom 18m, što u skoroj budućnosti znaći i do 20m. To ni Rijeka ni Kopar a ni Trst neče moći primati. Nizinskom prugom bi mogli konkurirati za prijevoz tereta čak i južnim djelovima Njemačke i Poljske dok za turistički promet i cijeloj Skandinaviji. Turisti bi vlakom dolazili iz Norveške direktno na Krk ili pak na Josipdol pa dalje autobusima na srednji jadran. Usputna postaja u Novovinodolskom polju za turiste namijenjene destinacijama nekadašnjeg »Hrvatskog primorja«! Treba animirati turistička društva u tim zemljama da promiču taj oblik turizma koji je brži i sigurniji od automobilskog,a što je najvažnije i jeftiniji.
Uključite se u raspravu