U studenome 2022. količina električne energije raspoložive za potrošnju u Hrvatskoj iznosila je 1438 GWh.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na listopad 2022. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 4,1%, dok je u odnosu na studeni 2021. smanjena za 5,5%.

Mjesečni pad naftnih derivata
Ako bi se analizirala električna energija, ovisno o izvoru, tada je vidljivo da od bruto proizvodnje u studenom od 1305 GWh, čak 549 MWh otpada na hidroelektrane, a 416 MWh na kogeneracije, koje proizvode struju i toplinu, na fosilna goriva. Vjetroelektrane su donijele 234 MWh, a kogeneracije na obnovljiva goriva gotovo 100 MW.

U miksu su još participirale solarne elektrane s 3 MWh te geotermalna elektrana s 5 MWh. U ovom mjesecu je izvezeno 717 MWh struje, ali istodobno i uvezeno 900 MW. Količina prirodnog plina raspoloživog za tuzemnu potrošnju u studenome 2022. iznosila je 9283 teradžula (TJ), a zalihe su smanjene za 174 TJ. Tako je količina prirodnog plina raspoloživog za tuzemnu potrošnju u studenome 2022. u odnosu na listopad 2022. povećana za 15,1%, dok je u odnosu na studeni 2021. smanjena za 25,2%.

Po pitanju izvora prirodnog plina, od ukupno 9283 TJ ili 235 milijuna kubnih metara plina na domaću proizvodnju otpada svega 2380 TJ ili 60 milijuna m3. Uvezeno je 10.463 TJ, a li istodobno i izvezeno 3738 TJ. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u studenome 2022. iznosila je 247 tisuća tona, a zalihe su smanjene za 25 tisuća tona.

Tako je količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u studenome 2022. u odnosu na listopad 2022. smanjena za 27,6%, dok je u odnosu na studeni 2021. povećana za 0,8%. Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Iz DZS-a naglašavaju da kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji. Već je i preliminarno izvješće udruženja Obnovljivi izvori Hrvatske, koje nije uključivao službene podatke za studeni i prosinac, pokazalo da je lani ukupna potrošnja električne energije iznosila 18,416 GWh i bila manja za 131 GWh u odnosu na 2021.

Uzrok tomu je toplije vrijeme i posljedični izostanak veće potrebe za grijanjem. Energetičar Marko Lovrić ističe da ako se pogleda struktura elektroenergetske bilance u razdoblju od 2000. do 2022. jasno je vidljiv porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ali i velika promjenjivost proizvodnje hidroelektrana koja za posljedicu ima povećanje proizvodnje termoelektrana i uvoz električne energije.

Hidroelektrane daju najviše
Sunčane su elektrane proizvele tek 79 GWh i sudjelovale s 0,43 posto u ukupnoj strukturi raspoložive energije. Postrojenja na biomasu i bioplin zajedno su proizvela 971 GWh električne energije. U 2022. godini vjetroelektrane su proizvele 2301 GWh električne energije što čini udio od 12,49 posto u ukupnoj energetskoj strukturi.

Prema preliminarnim podacima i u ukupnoj strukturi raspoložive električne energije u 2022. najveći su udio ostvarile hidroelektrane, koje su proizvele ukupno 5229 GWh električne energije, odnosno ostvarile udio od 28,39 posto. Slijede termoelektrane na plin i lož ulje s proizvedenih 3406 GWh i nuklearna elektrana Krško s proizvedenih 2656 GWh električne energije.

I dalje smo na začelju Europe po korištenju energije sunca. I to je jedan od razloga zašto fosilna energija čini 53%, a obnovljiva 47% u strukturi raspoložive energije u 2022. godinu.