Hrvatskoj s preradom treba oko 900 milijuna kilograma svježeg mlijeka godišnje. No, ne samo da nismo dostigli ni svojedobno dopuštenu proizvodnu kvotu u pregovorima s EU od 765 milijuna, nego se proizvodnja s najviše 626,4 mil. kg iz 2011. do kraja 2016. srozala gotovo za četvrtinu, na 489,6 mil. kg. S toliko smo, prema procjenama Hrvatske poljoprivredne agencije, završili lanjsku godinu. U 2013. mljekarama je isporučeno 503,8 mil.kg mlijeka, godinu kasnije 522,7 mil. kg, da bi u 2015. proizvodnja pala na 513,4 mil. kg. S prosječnih 11.018 u 2013., broj proizvođača je do studenoga lani pao na 6811 – 4207 manje u odnosu na pristupnu 2013.

Mljekar Igor Rešetar smatra kako proizvodnj pada zbog nebrige o hrvatskom mljekarstvu te četverogodišnjeg neulaganja u farme, a dosad smo, tvrdi, “promašili” i sve fondove i novce EU. Optimističan nije ni čelnik udruge OPG-a Život Antun Laslo. Tvrdi kako je domaća proizvodnja upropaštena u korist uvoznog lobija, te da s niskim otkupnim cijenama mlijeka sve više krava završava u klaonicama.

I Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka – CroMilk, kaže kako sektor guši prekomjeran uvoz gotovih proizvoda po dampinškim cijenama. No u posljednjem je tromjesečju 2016. došlo do stabilizacije sektora u EU pa se očekuje da će se to dijelom preliti i na nas. Za pad proizvodnje u RH krivi prezaduženost farmera koji plaćaju nerealne kamatne stope na kredite (prosjek EU je 2%, a u RH 6 do 7%), skup repromaterijal s PDV-om od 25% (EU od 4 do 13%) te manje poticaje u lanjskoj godini.