Sa Želimirom Šikonjom, izvršnim direktorom za istraživanje i proizvodnja nafte i plina u Ini, razgovarali smo o sigurnosti opskrbe energentima u Hrvatskoj, Ini kao jedinom domaćem proizvođaču nafte i plina te projektima koja će obilježiti buduću proizvodnju.

Je li INA spremna za potpunu liberalizaciju tržišta plina?
INA je spremna. Kao jedini proizvođač prirodnog plina u Hrvatskoj možemo poručiti, prije svega našim kupcima, da smo ekipirani, organizirani i financijski osposobljeni za zakup dovoljnih skladišnih i transportnih kapaciteta što će našim kupcima jamčiti fleksibilnost uz optimalnu cijenu. Svojom proizvodnjom INA zadovoljava preko 50% ukupnih potreba Republike Hrvatske za prirodnim plinom. Ovaj podatak je važan jer osim diversifikacije dobavnih pravaca jedino domaća proizvodnja energenata znači stratešku i energetsku neovisnost te pruža sigurnost opskrbe tržišta Hrvatske.

Kako INA, kao jedini proizvođač plina na području RH, vidi svoju buduću ulogu u opskrbi kućanstava tim energentom?
U vrijeme kada svi govore o energetskoj neovisnosti i sigurnosti opskrbe energentima, pa tako i plinom, mi u Ini vjerujemo kako je proizvodnja jedan od ključnih elemenata sigurne opskrbe. Budući da smo trenutačno jedini proizvođač plina u Republici Hrvatskoj naši kupci, od industrije do kućanstva, mogu računati na sigurnu isporuku plina i nakon potpune liberalizacije tržišta. Vjerujemo da će potrošači to znati prepoznati i cijeniti pouzdanost koju im INA nudi. Dakle, bez obzira na skoru potpunu liberalizaciju tržišta plina, zbog svoje proizvodnje, naša kompanija još će dugo biti jedan od ključnih elemenata sigurne opskrbe domaćeg tržišta te smo na njemu i dalje najveći veletrgovac i opskrbljivač.

Donosi li liberalizacija niže cijene potrošačima?
Iskustva drugih zemalja pokazuju nam da je tržišna utakmica među opskrbljivačima dovela do pada cijena plina, no treba imati na umu da su trenutačno na svjetskim tržištima cijene nafte i plina na izrazito niskim razinama pa je pitanje ima li prostora za dodatno snižavanje cijena. U Ini smatramo ključnim da se ubuduće cijene plina za sve kategorije kupaca formiraju prema zakonu slobodnog tržišnog poslovanja, tj. na temelju ponude i potražnje, a ne administrativnim odlukama po cijenama koje nisu tržišno valorizirane. Ostaje za vidjeti na koji će način ubuduće biti organizirana opskrba kućanstava i ostalih kupaca koji u međuvremenu ostanu bez svog opskrbljivača jer to također može imati veliki utjecaj na cijenu prirodnog plina za krajnje kupce. Stoga je bitno da se izabere optimalan model organizacije koji će uvažavati trenutačno stanje na tržištu prirodnog plina u Hrvatskoj. Bitno je da se nova pravila donesu pravovremeno jer i kratki rokovi mogu uzrokovati veće troškove pri osiguravanju potrebnih transportnih i skladišnih kapaciteta. Obzirom da je sigurnost opskrbe najvažnija karika u ovom procesu bilo bi poželjno da se u model po kojem će se ubuduće formirati cijene prirodnog plina uključe i određene pogodnosti za one energetske subjekte koji će preuzeti odgovornost za sigurnost opskrbe. INA je kao proizvođač plina zasigurno jedna od najčvršćih karika u tom lancu i spremna je preuzeti svaku ulogu koju joj zakonodavac dodijeli u novoj organizaciji uz preduvjet da se cijena prirodnog plina formira slobodno po tržišnim kriterijima. U takvim uvjetima kao proizvođač i trgovac/opskrbljivač prirodnim plinom naša kompanija spremna je tehnički, organizacijski i financijski preuzeti rezervacije svih kapaciteta potrebnih za transport, skladištenje, a po potrebi i distribuciju prirodnog plina do krajnjih korisnika.

U posljednje dvije godine INA kontinuirano bilježi rast domaće proizvodnje ugljikovodika, iako unazad pet godina nije bilo novih istražnih koncesija u Republici Hrvatskoj. Kako Vam je to uspjelo?
U prvih šest mjeseci ove godine INA je zabilježila značajne rezultate u segmentu Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, usprkos drastično smanjenim cijenama nafte i nepovoljnom regulatornom okruženju. Ostvarili smo porast u ukupnoj proizvodnji ugljikovodika, dok je domaća proizvodnja sirove nafte porasla za čak 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očekujemo da će završne brojke krajem godine bit i veće jer smo ovoga ljeta u probnu proizvodnju pustili dva nova značajna plinska polja u Međimurju. Domaći potencijali su u fokusu Ine već nekoliko godina; gdje samo u posljednjih pet godina u istraživanja, razradu i proizvodnju uložili oko tri milijarde kuna. Iako smo u tom periodu istraživati mogli samo na suženom prostoru starih koncesija, zbog neopravdanog oduzimanja većine koncesija 2011., rezultati nisu izostali. Povećanje proizvodnje je prije svega rezultat naših intenzivnih napora u sklopu programa 4P, kojim se radi na optimizaciji cijelog proizvodnog sustava te implementaciji novih tehnologija na našim kopnenim naftnim i plinskim poljima. S ovim nastavljamo i u ovoj godini. Cilj je postići optimalne uvjete proizvodnje u cijelom sustavu, počevši od ležišta, preko nadzemnog sustava pa sve do konačne otpreme i transporta obrađenih ugljikovodika na preradu.

Spomenutim 'Projektom Međimurje' INA se nakon 25 godina vraća s proizvodnjom u taj kraj. Koliko je taj projekt bitan za kompaniju?
INA je započela s probnom proizvodnjom plina na dva eksploatacijska plinska polja u Međimurju, Vučkovec i Zebanec, a početkom 2017. očekuje se pokretanje proizvodnje i na eksploatacijskom polju Vukanovec. U projekt je uloženo 450 milijuna kuna, a ponosni smo na činjenicu da je zahtjevne građevinske radove izvodila domaća operativa, četiri konzorcija hrvatskih tvrtki, od kojih su dva bila predvođena tvrtkom STSI, članicom INA Grupe. U okviru projekta izbušeno je i opremljeno pet proizvodnih bušotina te je izgrađeno ukupno 100 kilometara novih cjevovoda, od čega se 73 kilometra odnosi na otpremni plinovod kojim se proizvedeni plin iz Međimurja otprema prema Centralnoj plinskoj stanici Molve na daljnju obradu i čišćenje. Planirane komercijalno pridobive količine plina kreću se na razini od oko milijardu kubičnih metara, a proizvest će se do 2024. godine. Ovo povećanje ukupne Inine domaće proizvodnje plina značajno je, kako za našu kompaniju, tako i za Hrvatsku u cjelini. Nova proizvodnja plina svakako će utjecati i na kvalitetu života regionalnih i lokalnih zajednica s ovog područja s obzirom da će INA plaćati naknadu za eksploataciju. Zatvoreni sustav proizvodnje kakav koristimo na postrojenjima u Međimurju bitan je za očuvanje okoliša, što je u skladu s Ininom opredijeljenosti ka održivom razvoju na dobrobit svih dionika. Dovršetkom ovog projekta i izgradnjom infrastrukture otvaraju se mogućnosti daljnjih istraživanja i otkrivanja novih zaliha ugljikovodika na prostoru poznatih perspektivnih istraživačkih prospekata u Međimurju.

Koji su budući planovi Ine na području istraživanja i proizvodnje?
INA je u lipnju s Vladom potpisala Ugovor za dodjelu koncesije za Istražno područje Drava-02. Na ovom natječaju naša je kompanija prepoznata kao ozbiljan i pouzdan investitor te se nadamo da će u kratkom vremenu biti raspisani novi natječaji za preostala kopnena područja u Hrvatskoj. Unatoč nepovoljnim trendovima na svjetskim tržištima naši investicijski planovi za buduće razdoblje i dalje su dovoljno snažni za značajna ulaganja u rast. Uz traženje novih isplativih poslovnih prilika nastavljamo s našim već započetim velikim projektima poput primjerice EOR projekta u koji je već do sada uloženo oko 700 milijuna kuna. Ove su godine pridobivene i prve dodatne količine nafte i plina ovom metodom pa možemo govoriti i o prvim pozitivnim učincima projekta. No, unatoč činjenici da smo trenutačno jedini proizvođač plina i nafte u RH i mi smo suočeni s problemima i troškovima koji proizlaze iz raznih zakonskih propisa poput tlakova isporuke, kvalitete plina i slično, a našem nastojanju da podizanjem proizvodnje Hrvatskoj omogućimo što veću energetsku neovisnost pomoglo bi ubrzavanje procesa ishođenja lokacijskih dozvola kako bi mogli krenuti u realizaciju planiranih projekata. 

S kakvim očekivanjima krećete u istraživanje na koncesijskom području Drava-02 te koliko ulaganje planirate?
Naša kompanija ima potrebno iskustvo i znanje za izvođenje svih planiranih radova. Drugim riječima, za nas je ovo domaći teren zbog čega smo uvjereni u novi uspjeh. Ukupna vrijednost planiranih investicija u istraživanje na ovom području veća je od 10 milijuna eura, čime ponovno potvrđujemo svoju dosadašnju poziciju najvećeg investitora u zemlji. Iako je riječ o novom ugovornom modelu koji se u Hrvatskoj primjenjuje u segmentu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, INA ima veliko iskustvo u realizaciji sličnih ugovora u inozemstvu što jamči provedbu svih ugovorenih obveza u zacrtanim rokovima. Kao što je uobičajeno, samoj realizaciji istražnih projekata prethodi niz studijskih i pripremnih aktivnosti, što uključuje ishođenje dozvola te rješavanje različitih administrativnih pitanja koja proizlaze iz pojedinih odredbi Ugovora, tako da će nam u narednim mjesecima to biti prioriteti, dok su sami istražni procesi fokusirani na 1. istražnu fazu u trajanju od tri godine koja će pored ostalih aktivnosti uključivati i bušenje istražnih bušotina. Dosadašnji primjeri pokazuju da se privođenje proizvodnji može ostvariti unutar 4 do 6 godina od otkrića, a obzirom na naše iskustvo koje imamo od ranije na ovom području taj bi period trebao biti i kraći. Preduvjet za to je i olakšavanje dobivanja svih potrebnih dozvola o čemu će uvelike ovisiti realizacija zacrtanih rokova ovog projekta. I ovoga puta INA će se u provođenju svih planiranih aktivnosti, kako istražnih tako i proizvodnih, rukovoditi najboljim svjetskim industrijskim praksama kada je u pitanju zaštita okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi.