Trošarine za jaka alkoholna pića proizvođači  u državni proračun moraju uplatiti u roku 30 dana premda zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za sve poduzetnike utvrđuje rok od 60 dana za podmirivanje financijskih obveza. Takvo uvjetovanje ostavilo je negativan trag i utjecalo na urušavanje sektora koji je između 1998. i 2015. prepolovio proizvodnju, smanjena je sa 22 na lanjskih 10,5 milijuna litara.

Od svih dosadašnjih Vlada nisu tražili ni ukidanje trošarina, ni uplatu tek nakon što im kupac plati robu, što zna potrajati i mjesecima, već samo rok od 60 dana, iznosi jedan od ključnih problema koji guši ovu grupaciju direktorica Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića (GIUPP) Jasna Čačić i dodaje kako su podastrli brojne argumente, no sugovornika nisu dobili.  Državi se ne smije dugovati, tvrtke trošarinu moraju platiti čak i po cijenu kašnjenja ili neisplate plaća zaposlenicima. Kod posljednjih izmjena zakona o trošarinama u jesen 2015. uložili su amandman  očekujući konačno potporu s obzirom na učestale ocjene kako treba pomoći gospodarstvu.

Međutim, male pivovare dobile su snižene stope trošarina (35-50 posto), dok su proizvođači jakih alkoholnih pića (Maraska, Badel, Zvečevo, Vinoplod, Istravino…) opet stavljeni na čekanje. "Ovakvim postupanjem zapravo od profitabilnih proizvođača radimo gubitaše", ocjenjuje Čačić i podsjeća na to da  je dodatni uteg činjenica što je proizvodnja članica sezonski uvjetovana. Dodaje kako se članice GIUPP-a uzdaju da će možda ministar Zdravko Marić ipak prepoznati da "dulji rok ne stvara trošak državnom proračunu, ali proizvođačima daje više zraka u poslovnim plućima".

Jasna Čačić iznosi da je 2015. potvrdila da su proizvođači uspješno položili test promjene naziva "domaći brendy" uvjetovan od EK. Nisu mijenjali recepturu, tržište je to prepoznalo i zadržali su 20% udjela u jakim alkoholnim pićima. Glavninu od 28% drže gorki, a 12% slatki likeri, dok se na šljivovice odnosi 6,3%, a na travarice tek 3,8 posto ukupne proizvodnje. Izvoz jakih alkoholnih pića lani je iznosio 4,77 milijuna litara, od čega se na članice GIUPP-a odnosi 3,76 milijuna litara, što je 14% više nego 2014. i taj podatak ohrabruje, ističe Čačić. No, od 2003. taj sektor bilježi negativnu bilancu, uvoz je sve veći. Tako je u 2015. za uvoz potrošeno 33,6 milijuna dolara, dok je izvoz donio 16,7 milijuna dolara. 

Vode skočile 30 posto

Izvoz višestruko nadmašio uvoz 
Proizvodnja mineralnih i izvorskih voda lani je naspram 2014. bila veća 7,6 posto, iznosila je 374 milijuna litara. Tržišna realizacija mineralnih voda rasla je 7 posto, na 204 milijuna litara, a izvorskih 11 posto, na 190 milijuna litara. Od 2013. proizvodnja vode kontinuirano raste, a posebno raduje podatak da je u 2015. u odnosu na 2005. bila veća 30 posto. Kroz izvoz je lani plasirano 77,7 milijuna litara, dok je uvezeno 13,5 milijuna litara.

338 tona sokova

Britanci piju sok iz RH
Članice GIUPP-a lani su proizvele 118,9 milijuna litara bezalkoholnih pića-sokova. Kroz izvoz je plasirano 133 tisuće tona u vrijednosti 104 milijuna dolara, dok je uvozom nabavljena 131 tisuća tona sokova uz trošak od gotovo 164 milijuna dolara. Dona je nestala s tržišta, što je smanjilo proizvodnju, a Coca Cola je izašla iz članstva GIUPP-a, pa njezina proizvodnja nije sadržana u ovoj statistici. Od detalja vrijedi spomenuti da je lani u Veliku Britaniju prodano 338 tona voćnih sokova hrvatskih tvrtki, u Srbiju 389 tona.