Ogromne oscilacije u proizvodnji voća i povrća, te vremenski uvjeti koji se godinama mijenjaju i utječu na prinose, rezultirali su poražavajućim podacima za najvažniju domaću voćarsku proizvodnju – jabuka.

U prošloj godini Hrvatska je prepolovila proizvodnju jabuka pa je s proizvedenih 44.576 tona, pad iznosio gotovo 57 posto u odnosu na godinu ranije, proizveli smo 57.176 tona manje, pokazuju podaci DZS-a. Drastičan pad od 86,1 posto imali smo u proizvodnji oraha koje smo proizveli u količini od jedva 280 tona. Koliko je zanemariva potvrđuje i to da po glavi stanovnika ne proizvedemo ni 10 dekagrama oraha što je za državu koja u nekim regijama ima odlične uvjete za ovu proizvodnju, tragično.

Za razliku od uroda jabuka i oraha, koji je očito mraz i nevrijeme tijekom ljeta "pokosio" prošle smo godine imali rekordnu proizvodnju jagoda – najveću u 26 godina. Proizveli smo 3265 tona odnosno 33 posto više nego godinu ranije, a proizvođači posebice na području Zagreba i Zagrebačke županije, te Vrgorca, sve su bolje organizirani što se vidi i po kontinuiranom rast ove proizvodnje posljednjih godina. Dobar je rezultat ostvaren kod mandarina kojih smo proizveli za 15.656 tona više nego godinu ranije.
 

 U proizvodnji povrća najveći rast je bio kod graha čak 108,5 posto odnosno 3700 tona ili 2000 tona više nego godinu ranije. Najveći pad proizvodnje bio je kod rajčica kojih je proizvedeno 30.127 tona, preko 95000 tona manje nego u 2015. Smanjena je proizvodnja i ostalog voća i povrća – luka i češnjaka za 4752 tone, šljiva za 3761 tonu, krušaka za 1447 tona te breskvi i nektarina za 1060 tona.

Povećana je i proizvodnja lubenica za 2910 tona, maslina za 2800 tona, paprike za 2550 tona, mrkve za 2196 tona, graha za 1925 tona, višanja za 1759 tona, dinja za 1005 tona i poriluka za 319 tona. Ono što zabrinjava je i stalan pad proizvodnje grožđa kojeg smo prošle godine proizveli 120.968 tona, odnosno 33.259 tona manje nego godinu ranije.