U drugom tromjesečju hrvatsko je gospodarstvo u odnosu na prvi realno raslo 0,8 posto, a u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine 3,3 posto, procjena je državnih statističara. U odnosu na 3,9 posto rasta BDP-a u prvom kvartalu to znači usporavanje tempa, ali Hrvatska je i s tim pri vrhu ljestvice zemalja EU. Podaci za Uniju još nisu kompletirani, ali veći godišnji rast u tri proljetna mjeseca objavljen je samo za Cipar (3,7%), dok je Poljska značajnim ubrzanjem stigla na +3,2 posto. Brži rast od Hrvatske mogao bi se pokazati još za Maltu.

Uvoz povećan 5,2%

Kao što su nagovještavali već neki mjesečni pokazatelji za tri proljetna mjeseca (od prometa trgovine na malo do građevinskih radova) rast kvartalnog BDP ponovno najviše guraju potrošnja kućanstava i rast investicija. Dakle, domaća potražnja. Dok je osobna potrošnja i dalje pod utjecajem povećanja plaća, ali i snažna rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, realan rast investicija podržavaju uvelike priljevi novca iz fondova EU, posebice za NPOO.

Potrošnja kućanstava ubrzala je godišnji rast sa 6 na 6,1 posto realno, dok su investicije nakon 10,8% u prvom kvartalu u drugome dosegnule čak 12,9%. Usto, ubrzala je ponovno i državna potrošnja, na 4%.

U isto vrijeme, neto inozemna potražnja imala je negativan doprinos rastu BDP-a. U realnim terminima, naime, ukupan izvoz (robe i usluga) pao je 1,3% u odnosu na drugo tromjesečje 2023., dok je uvoz povećan 5,2%. Pritom je u sektoru usluga izvoz realno pao 5,2%. No, to smanjenje prema svemu sudeći ne odražava rezultate u turističkoj predsezoni jer su turističke brojke iz tog razdoblja dobre, ističu analitičari Raiffeisen banke. Mišljenja su da je pad izvoza usluga posljedica smanjenja vezanih uz poslove oplemenjivanja robe, koji su lani očito bili zastupleniji.

U konačnici je u prvoj polovici godine hrvatsko gospodarstvo raslo po stopi od 3,6%, pa analitičari ističu da bi i s nešto sporijim tempom u drugom polugodištu prosječan rast u ovoj godini trebao biti iznad 3%. Bilo bi, doduše, bolje, da on ne počiva u tolikoj mjeri na domaćoj potrošnji i da u generiranju rasta imamo nešto veći doprinos proizvodnog sektora.

Trendovi u proizvodnom sektoru u svakom slučaju nisu baš obećavajući. Osim što su to već pokazali podaci o kretanju industrijske proizvodnje čiji je obujam tijekom drugog tromjesečja bilježio godišnji pad (2% u travnju, 3,3% u svibnju te 8,3% u lipnju), pokazuju to i najnoviji podaci o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) po skupinama djelatnosti.

Produbljen minus industrije

Industrija, ali i sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilježe pad BDV-a u godišnjim usporedbama. Pritom se on u industriji produbio sa 2,3 u prvom kvartalu na 6,6 posto u drugom (u prerađuvačkoj industriji sa 1,5 na 5,5%), dok je u poljoprivredi pad bio podjednak u prvom i drugom tromjesečju (6,4 i 6,7%).