Razdoblje nepredvidljivih i sve ekstremnijih klimatskih promjena s jedne je strane naglasilo svu krhkost poljoprivrede, a s druge vitalnu važnost agrosolarnih elektrana za doprinos globalnoj sigurnosti hrane.

Ovaj dvonamjenski sustav osmišljen je kako bi poboljšao iskorištenost poljoprivrednog zemljišta dok istovremeno štiti usjeve od raznih okolišnih stresora, uključujući intenzivno sunčevo zračenje, ekstremne temperature, udare vjetra, jake pljuskove, tuču i mraz.

Puno pitanja i nedoumica
Djelomična obloga, prepoznatljiva značajka agrosolarnih sustava, ima više funkcija. Djeluje kao barijera protiv jakih vjetrova, regulirajući količinu oborina koje dopiru do tla. Osim toga, može usmjeriti i akumulirati višak kišnice koja se koristi tijekom sušnih razdoblja, pridonoseći boljem upravljanju vodnim resursima. Ono što je možda najvažnije, oplata djeluje kao štit protiv štete od tuče, koja predstavlja značajnu prijetnju usjevima u mnogim regijama.

Nadalje, strateškim prekrivanjem nasada postiže se djelomično zasjenjenje tijekom razdoblja intenzivnog sunčevog zračenja, što može biti korisno za neke vrste usjeva. U biti, agrosolarni sustavi igraju ulogu sličnu drugim zaštitnim poljoprivrednim tehnologijama, kao što su mreže protiv tuče, mreže za sjene, folije za malč i sustavi navodnjavanja. Oni čuvaju usjeve i povećavaju ukupnu otpornost poljoprivrede.

Mario Mesarić/PD

“Od prošlogodišnje Konferencije o prostornom planiranju agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj, gdje je prvi put u medijskom prostoru komunicirano o potencijalu razvoja agrosolarnih elektrana i koristima koje imaju u razvoju gospodarstva, očuvanja okoliša i poboljšanju kvalitete života, mogu reći da je interes iznad očekivanja.

Često dobivamo upite od klijenata o mogućnosti razvoja agrosolarnih elektrana na njihovim zemljištima i taj interes ne jenjava. Postoji još jako puno pitanja i nedoumica oko toga što je zapravo agrosolarna (agrosunčana) elektrana, što je i razumljivo s obzirom na to da je tek načelno definirana kao koncept zadnjim izmjenama Zakona o prostornom uređenju.

Tek predstoji razrada nacionalne legislative u tom dijelu koja će pobliže definirati uvjete razvoja agrosolarnih elektrana i time osigurati održivi i pozitivni razvoj ovakvih projekata. Ta tema je pobliže obrađena u prvom priručniku za agrosolarstvo u RH.

Očuvanje prirode
Neki prostorni planovi koji su u donošenju već prepoznaju potrebu razlikovanja solarnih od agrosolarnih elektrana te propisuju posebne odredbe za njih. Nadalje, kako bi sinergija razvoja poljoprivrede i energetike zaživjela u punom potencijalu u daljnjim fazama bit će potrebno omogućiti razvoj tih projekata na ostalim poljoprivrednim površinama (za biljnu proizvodnju) izvan trajnih nasada koji su upisani u ARKOD”, kaže Mario Mesarić, direktor IRES ekologije i ko-autor prvog priručnika za agrosolarstvo u RH.

Jedna ključna značajka koja izdvaja agrosolarne sustave od tradicionalnih fotonaponskih (PV) sustava je mogućnost očuvanja poljoprivredne prirode zemljišta. U agrosolarima, vrijedno obradivo zemljište ostaje prvenstveno namijenjeno proizvodnji hrane. Istodobno, stvara prihod kroz proizvodnju električne energije, koja se može unijeti u mrežu ili koristiti za energetske potrebe na licu mjesta.

Nasuprot tome, “klasični” fotonaponski sustavi primarno su usmjereni na proizvodnju energije i ne dopuštaju dvostruku namjenu poljoprivrednog zemljišta. Ova razlika čini agrosolare posebno atraktivnim za poljoprivredne djelatnosti koje žele zadržati svoje osnovne aktivnosti proizvodnje hrane dok diverzificiraju svoje izvore prihoda.

Provedba u RH i u EU
Hrvatska je napravila značajan korak prepoznavši potencijal agrosolarnih elektrana. Time se pridružila deset zemalja Europske unije koje su odlučile integrirati agrosolarne sustave u svoju poljoprivrednu praksu.

Neke od vodećih zemalja EU u ovom području su Nizozemska, Francuska, Njemačka, Španjolska, Austrija, Italija i Mađarska. U tim zemljama broj agrosolarnih instalacija neprestano raste, što ukazuje na rastući interes za ovaj održivi pristup poljoprivrednoj proizvodnji energije.

“Posebno me veseli činjenica da se u EU organiziraju višednevne konferencije na ovu temu i neke države su već definirale ove projekte kao strateške za svoj razvoj, npr. Francuska, ili razrađuju uvjete za različito vrednovanje agrosolarnih elektrana ovisno o tipu integracije agro i solarnog dijela, npr. Italija”, zaključuje Mario Mesarić.