Već mjesecima u istarskom mjestu Kanfanar zabrinuti su neslužbenom najavom, plasiranom kroz lokalne medije, o tome da vlasnik Tvornice duhana Rovinj British American Tobacco razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Ovih dana, kako je najavio premijer Andrej Plenković, o tom slučaju će s predstavnicima BAT-a razgovor trebao održati u Ministarstvu financija, na kojemu bi se s ministrom Zdravkom Marićem trebalo izbistriti ima li osnova za mogućnost korekcije trošarina na duhanske proizvode, koje u Hrvatskoj BAT drži previsokima i loše raspoređenima. No, za razliku od Istrijana, vijest o mogućem povlačenju BAT-a i gašenju pogona u Hrvatskoj nije primljena sa zabrinutošću u kontinentalnom dijelu, među onima koji su prodajom sirovine oslonjeni na proizvodnju cigareta u Rovinju. Štoviše, iz redova proizvođača duhana čak u tome vide i priliku za svoju proizvodnju.

“Odlaskom BAT-a hrvatska proizvodnja duhana neće propasti, to može imati pozitivno djelovanje jer će se tražiti nova rješenja kako očuvati proizvodnju duhana”, ističe Željko Aragović, predsjednik Udruženja hrvatskih proizvođača duhana Krupni list, koje okuplja najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji se na području Podravine i Slavonije bave uzgojem duhana virginia, sorte s dominantnim učešćem s više od 90% u ukupnoj proizvodnji duhana u Hrvatskoj. Aragović vrlo otvoreno iznosi svoju procjenu da BAT nema više namjeru nastaviti proizvodnju u Hrvatskoj. Nije slučajnost, kaže naš sugovornik, da je najava odlaska puštena u javnost netom nakon isteka kupoprodajnog ugovora kojeg je 2015. zaključio s Adrisom, a kojim se obvezao na minimalno petogodišnje zadržavanje proizvodnje u Kanfanaru.

U međuvremenu je ovladao tržištem i ojačao vlastite brendove na hrvatskom i tržištu susjednih zemalja, a trošarine koje se sada spominje kao problem, uvjeren je Aragović, samo su alibi za “gentlemenski” izlaz. Ukazuje na sličnu praksu u brojnim duhanskim akvizicijama, primjerice i u BiH s gašenjem Fabrike duvana Banja Luka, gdje se kupac Bulgartabac prije dvije godine povukao nakon isteka ugovora i obveze očuvanja proizvodnje i radnika, isplativši im otpremnine. Trošarine su, kaže, u Hrvatskoj još debelo ispod prosjeka EU i zato država treba imati spremno rješenje, a u ime udruženja proizvođača duhana na razmatranje nudi dva prijedloga. Prvi – pokrenuti novu proizvodnju cigareta ili drugi, konačno omogućiti uzgajivačima izvoz duhana.

Naš je stav da Hrvatska treba imati duhansku industriju, a osnovna pretpostavka je povezati primarnu proizvodnju i preradu duhana, odnosno omogućiti instaliranje pogona za finalni proizvod kapaciteta do 5 milijardi cigareta godišnje, koje je izvedivo u postojećoj infrastrukturi državne tvrtke Agroduhan u Slatini”, kaže Aragović. Agroduhan je jedini koji, uz TDR-ovu tvrtku Hrvatski duhani, otkupljuje sirovinu od uzgajivača duhana u Hrvatskoj, s tim da ima manji tržišni udjel. Sama linija za proizvodnju cigareta, tvrde, ne bi iziskivala velika ulaganja, jer za spomenuti kapacitet potrebno je izdvojiti 15 do 18 milijuna kuna, no projekt zahtijeva pripremu i marketing, pa bi Agroduhan valjalo kapitalno ojačati, odnosno omogućiti neki oblik javno-privatnog partnerstva za realizaciju ovog projekta.

‘Otpora će biti naprertek’

Budući da je i privatizacija samog Agroduhana godinama bila godinama kočena i pod raznim “tihim” pritiscima, Aragović pretpostavlja da bi otpora bilo napretek i oko pokretanja nove proizvodnje cigareta u Slavoniji. No, ne pokrene li se proizvodnja, ili kako ga u Krupnom listu nazivaju uokvireni proces “Od sjemena do dima”, ostaje drugo rješenje – da se uzgajivačima duhana konačno pruži ono što se godinama priprema i koči, a to su izmjene zakona o duhanu i omogućavanje prodaje sirovine izvan Hrvatske.

Slavonci žale što niti u vrijeme dok su u Vladi kao resornog ministra poljoprivrede imali svog Virovitičana Tomislava Tolušića nisu uspjeli “slomiti” otpore i dobiti priliku izlaska na druga tržišta, na kojima, tvrde, mogu postići bolju cijenu od one koju mogu dobiju kod kuće. Ovako, ostaju pred dva otkupljivača, a iako iz Hrvatskih duhana konstantno stižu vijesti o rekordnoj otkupnoj cijeni, pa i projektima financiranja nabave strojeva za berbu, proizvođači duhana nezadovoljni su i tvrde da su cijene otkupa u Hrvatskoj 30 do 40 posto ispod razine koju mogu postići u EU. Traže samo da im se omogući da sami ugovaraju prodaju mimo postojeća dva “igrača” Hrvatskih dugana i Agroduhana.

Posljedice za Kanfanar

Duhan je definitivno jedna od dohodovnijih poljoprivrednih kultura i nema sumnje da je uz sve kampanje protiv pušenja i dalje izdašna i zahvalna, a ako se BAT doista povlači iz Istre, trenutak je da se u ovom sektoru štošta preispita i, kako smatraju proizvođači duhana, preokrene.

Ako se vodi dosadašnjom praksom u sektoru proizvodnje cigareta, teško je za očekivati da bi odlazak BAT-a mogao pratiti primjer Megglea, koji intenzivno traži potencijalnog kupca za nastavak proizvodnje u svojim pogonima u koje ključ u bravu stavlja s 31. prosincem ove godine. Aragović kaže kako je svjestan da će u slučaju odlaska BAT-a posljedice osjetiti u središnjoj Istri gdje je uz tvornicu cigareta vezano 500-njak radnika, no nije se, napiminje ne skrivajući gorčinu, puno njih na noge dizalo kada se iz Slavonije iseljavalo, dižući ruke od proizvodnje.

S dolaskom BAT-a, navodi, prepolovio se broj OPG-a koji sadi duhan, s 800 na 400, smanjena je i količina proizvodnje s 10,5 milijuna kilograma na tek 7 milijuna, na što su iz Krupnog lista uporno upozoravaju. Sama vrijednost proizvodnje nije toliko drastično pala, jer su otkupne cijene u međuvremenu ipak rasle, ali, napominje Aragović, i dalje kaskaju za onima u EU, gdje su također cijene otkupa rasle. “Odlazak BAT-a najviše bi istina pogodio Kanfanar, gdje ovise o porezima na plaće i ostalim prihodima od TDR-a, no državni proračun i dalje bi ubirao trošarine, jer će se cigarete prodavati neovisno o tomu gdje su proizvedene”, dodaje Aragović, uvjeren da nije slučajno premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana tijekom održavanja dana Virovitičko-podravske županije, poručio da proizvodnja duhana u Hrvatskoj ima perspektivu.