Problematika zemljišta i njegova uloga u razvoju poljoprivredne proizvodnje, plan i razvoj kratkih dobavnih lanaca kao poticaj daljnjem razvoju malih poljoprivrednika te nastavak tradicije proizvodnje domaće prirodno uzgojene hrane bile su tema konferencije Hrvatska poljoprivreda – budućnost i tradicija, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županija. Poljoprivreda spada u najvažnije gospodarske sektore koje Hrvatska ima, a kao važna tema nametnulo se udruživanje, kao i kratki opskrbni lanci, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Bolja pregovaračka pozicija
“Premda je u fokusu medija ovih dana poljoprivredno zemljište, teme udruživanja i opskrbnih lanaca izabrali smo kao dugoročno značajnije.  O udruživanju se govori već dugi niz godina, dolazili su u Hrvatsku ljudi iz zemalja Europske unije i objasnili zašto se udružiti i kako staviti na raspolaganje veliku količinu novca da bi ih i ostvarili. Udruživanje je od velikog značaja za mlade, posebnu djecu koja se u školama kvalitetno hrane upravo zahvaljujući kratkim opskrbnim lancima. Naš je cilj kroz ovu konferenciju poslati zdravu poruku”, istaknuo je Nišević. Složio se s time i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je istaknuo da na poljoprivredu moramo gledati ozbiljno kroz sigurnost, ekološku proizvodnju, zadruge i udruživanje.

“Mala smo zemlja koja može i mora pružiti puno više. Poljoprivreda treba doživjeti realan i konkretan uspon kao jedna od glavnih grada gospodarstva”, istaknuo je Anušić. Na važnost osnivanja zadruga i proizvođačkih organizacija doprinosi bolja pregovaračka pozicija, objedinjenje i brendiranje proizvoda te omogućavanje izlaska na tržište u najboljem trenutku i nužnost njihove prerade, a ne samo zadovoljavanja hrvatske sirovine na razini proizvodnje, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivrede.

“Važno je istaknuti se na našem tržištu, ali i otvoriti vrata novim tržištima. Ovih dana raspravljamo o Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je opipao bilo trgovačkih lanaca i kojim se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, a preko Hrvatske udruge poslodavaca napokon je počeo i djelovati. Želimo razgovarati i vidjeti kako izbjeći nepravilnosti koje smo uočili, a koje će utjecati na naše poljoprivrednike”, istaknuo je Majdak. Održana je i panel diskusija na temu udruživanja. “U Hrvatskoj je trenutačno od Ministarstva poljoprivrede odobreno i registrirano 17 proizvođačkih organizacija u realnim sektorima poljoprivredne proizvodnje. U zadnje tri godine u Hrvatskoj je osnovano više poljoprivrednih proizvođačkih organizacija, a jedan od razloga je i dostupnost novca iz Europske unije. Međutim, nisu sve organizacije jednako uspješne na tržištu.

Do sredstava EU u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. imali smo na raspolaganju našu nacionalnu omotnicu i tada su osnovane tri proizvođačke organizacije, najprije u sektoru voća i povrća i jedna u mljekarskom sektoru. Nadamo se da će trend osnivanja i odobravanja i dalje biti pozitivan”, rekao je Majdak.  Proizvođačka organizacija je oblik funkcioniranja bilo kojeg oblika pravne osobe, uključujući udrugu koju ne bismo preporučili poljoprivrednicima zbog problema u poslovanju poput financijskih mogućnosti i zaduživanja kod banaka. Krenuli smo u osmišljavanje potpore mljekarskom sektoru koji je bio u problemima, naveo je Majdak.

“Proizvođačka organizacija ima status pravne osobe i može biti registrirana kao zadruga udruga i slično”, rekao je Dario Periškić, savjetnik proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac. “Proizvođačke organizacije su nešto najbolje što se posljednjih godina dogodilo hrvatskoj poljoprivredi. Organizacija koju predstavljam danas okuplja 40-ak proizvođača u sektoru svinjogojstva iz tri hrvatske županije. Brojimo 20-ak tisuća svinja svih kategorija. Naš je brend temeljen na nekoliko postulata, a jedan je i meso hrvatskog porijekla koje ne sadrži antibiotike i nije GMO”, rekao je Periškić i dodao da su trgovački lanci zainteresirani za takvo meso, no problem je manjak sirovine jer je važno obnavljati osnovno stado i male OPG-ove.

Za više pravnih osoba
“Naše tri županije ne mogu zadovoljiti potrebe i zato se moramo širiti i na druge županije. Moramo imati više pravnih osoba, zajedno djelovati, poraditi na pregovaračkoj moći. Izborili smo se da se napokon plaća kvaliteta mesa. Bolji i jači izvoz omogućit će nam i ako će svi članovi organizacije imati istu pasminu, istu genetiku”, rekao je. Međutim, nisu svi zadovoljni proizvođačkom organizacijom.

Naime, Mario Rengel, predsjednik proizvođačke organizacije Mliječni put Hrvatske koja okuplja 20-ak proizvođača iz Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske županije, rekao je da im proizvođačka organizacija nije dosad pomogla s institucijama, zbog čega nisu povećali prihode ni proizvodnju. “Nemamo tržište mlijeka u Hrvatskoj, odnosno imamo Dukat i nekoliko manjih proizvođača. Hrvatsku mljekarstvo je u problemu – kad i hoćete napraviti proizvod, to je dugotrajan proces od nekoliko mjeseci, a nitko od proizvođača nije spreman trpjeti trošak u toliko vremena”, istaknuo je. Njihova organizacija godišnje proizvodi pola milijuna litara mlijeka, a trenutačno pokušavaju riješiti ugovor i suradnju s Dukatom.

Anušić je ponovno istaknuo da je poljoprivreda budućnost Hrvatske te da se država njome treba početi ozbiljnije baviti s obzirom na to da imamo hranu visoke kvalitete. Galić je istaknuo da je uz poljoprivredni karakter usko vezano i navodnjavanje, kao i infrastruktura prometa koja, pak, značajno utječe na cijenu proizvoda. Dodao je da svakako mora biti zadovoljena zaštita okoliša u cijelosti, kao i kvaliteta proizvodnje. Zaključili su da je važnost proizvođačkih organizacija i njihovih dugoročnih benefita velika, stoga o tome, kažu, treba i dalje razgovarati jer je riječ o moćnom alatu za rješavanje problema na tržištu i u proizvodnji.