Slabija potražnja plastičnih vrećica nakon nastojanja EU da smanji njihove količine zbog zaštite okoliša, pogotovo nakon najnovijeg uvođenja naplate, prepolovila je proizvodnju plastičnih vrećica, tvrde hrvatski proizvođači okupljeni u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Oni smatraju da je cijela priča o biorazgradivoj plastici i vrećicama potaknuta ekonomskim, a ne ekološkim razlozima.

Danijel Drčić, direktor tvrtke Optiplast iz Odre i član vijeća Udruženja industrije i gume HGK, objašnjava da je europska regulativa već odavno tektonski poremetila tržište, a nova obveza naplate plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrona koja je stupila na snagu s početkom godine dodatno će smanjiti proizvodnju. On međutim smatra da problem nije u plastičnim vrećicama, već u nepostojanju kvalitetnog sustava sortiranja i zbrinjavanja otpada, te podsjeća na znanstvenu studiju provedenu za dansko Ministarstvo zaštite okoliša, koja je pokazala da su polietilenske vrećice koje se mogu reciklirati daleko najbolje rješenje što se tiče ekologije.

„Papirnate vrećice su promašaj jer za jednu tonu papira treba 3,5 tona drveta, do 15.000 litara vode i 4.300 kW struje, tako da i tu pričamo o ozbiljnom utjecaju na okoliš. Uostalom, vi ne možete meso ili ribu pakirati u papir, potrebna vam je plastična folija. U biorazgradivim vrećicama je tek 30 do 40 posto biomaterijala, a ostatak je isti po sastavu kao i klasična  vrećica, na bazi nafte“, izjavio je Drčić i dodao kako je problem što zakone pišu ljudi koji ne razumiju problematiku ili su vođeni partikularnim ekonomskim interesima pod krinkom brige za okoliš.

„Ključna poruka je da nam treba kvalitetnije sustav sortiranja, prikupljanja i reciklaže. Polietilenske vrećice nisu štetne ni za korisnike ni za okoliš ako se kvalitetno recikliraju. Uostalom, one na odlagalištima otpada zauzimaju tek 0,03 posto ukupnog udjela, a gdje je ostali otpad poput višeslojne ambalaže (kaširane) ili pelena koji se ne može reciklirati. O tome se ne priča, a puno je veća ekološka prijetnja“, izjavio je Drčić koji smatra kako ni subvencioniranje skupljanja vrećica po uzoru na PET ambalažu ne bi donijelo značajnije promjene po pitanju zbrinjavanja i reciklaže.

Davor Ujlaki, direktor tvrtke Muraplast iz Kotoribe i dopredsjednik Udruženja industrije i gume HGK, kazao nam je da je njegovoj tvrtki proizvodnja plastičnih vrećica pala za čak 60 posto (sa 6500 na 2500 tona), ali su zato instalirali liniju za proizvodnju papirnatih vrećica za kojima vlada ogromna potražnja iz inozemstva i tu dosegli proizvodnju od 5000 tona.

„Uporaba plastičnih vrećica je u padu već godinama zbog zakona EU, iako su polietilenske vrećice daleko najekološkije rješenje u usporedbi s biorazgradivim i papirnatim vrećicama, a biorazgradive vrećice trebalo bi u potpunosti zabraniti. Mi smo prestali proizvoditi biorazgradivu plastiku upravo zbog ekološke svijesti, ali u biznisu je teško očekivati da će ekološka logika biti ispred ekonomske. Ne vidim ekološki razlog zašto je proizvodnja papirnatih vrećica prednost, ali posao je posao, a mi smo s narudžbama za njih puni do petog mjeseca“, ističe Ujlaki.

Pomoćnica direktorice Sektora za industriju i tajnica Udruženja plastike i gume HGK Gordana Pehnec Pavlović kazala je da za razliku od EU, koja je pokrenula ovu zakonsku ofanzivu zbog velikog uvoza plastičnih vrećica iz Kine, Hrvatska ima značajnu proizvodnju vrećica koja je izrazito izvozno orijentirana.

„Neki od naših najvećih proizvođača su i prije stupanja na snagu ove Direktive smanjili proizvodnju za 60 posto, a glavnina njihovih proizvoda, gotovo 90 posto, išla je u izvoz, uglavnom u razvijene zemlje EU“, izjavila je Pehnec Pavlović i dodala kako nije štetna uporaba plastičnih vrećica, već njihovo neodgovorno odbacivanje u okoliš. „Zato se mi kao Udruženje zalažemo za kružno gospodarstvo, da se svi proizvodi sto posto recikliraju i vraćaju u proizvodnju“, zaključila je.  

Podaci HGK pokazuju da je industrija plastike u Hrvatskoj jedna od branši s najvećim kontinuiranim rastom. Proizvodnja je čak 70 posto veća u odnosu na predratnu 1990. godinu i dvostruko veća nego prije krize.