Uvoz krumpira u prvih devet mjeseci 2016. godine iznosio je 13,2 milijuna eura što je 20 posto više no lani. U istom razdoblju u izvezli smo ga u vrijednosti od 811,663 eura, što je pad od 73 posto u odnosu na prethodnu godinu. Na probleme koje donosi uvozni krumpir upozorio je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, koji tvrdi da hrana kod nas nije sigurna upravo zbog uvoza povrća koja nije toliko kvalitetno i koje nije kontrolirano kao domaće.

Rigorozne kontrole
"Jednostavno je, hrana nije sigurna zbog pesticida. I Hrvatska je prije mogla koristiti 150-160 preparata, a danas je dozvoljeno njih 80-ak koji nisu toliko štetni. Na razini EU korištenje pesticida je smanjeno upola od dozvoljene doze no, iako EU ima rigorozne zakone, mi u Hrvatskoj ih ne provodima baš tako rigorozno kao što bismo trebali", smatra Mesarić. Upozorava kako uvozom krumpira iz tzv. zemalja trećeg svijeta (koje nisu dio EU) točnije zemlje poput BiH, Srbije, Egipta, riskiramo jer oni koriste pesticidi koji su kod nas zabranjeni. "Hrvatska prilikom uvoza testira samo na clavio bakterije, a ne na rezidue.

Osim toga, ta roba je često otkupljena iz drugih zemalja poput Turske i samo prepakirana i plasirana na naše tržište. Pitanje je tko to zaista proizvodi i u kakvim uvjetima", požalio se Mesarić. Napominje kako su mnogi od tih pesticida kancerogeni i puni alergena, a Hrvatska i dalje uvozi proizvode lošije kvalitete, dok, tvrdi, našim poljoprivrednike educiraju, kontroliraju im sve od prskalica do tla. Ističe kako roba koja dolazi iz EU prolazi sve kontrole,za razliku od one izvan EU. "Mi smo za to da hrana ulazi na naše tržište samo ako je ispravna. Domaća proizvodnja je kvalitetna i ovakvi problemi je posebno narušavaju", poručuje Mesarić.

S njim se složio i Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, koji smatra kako su domaći proizvođači ti koji bi trebali tržištu dati potpuno zdravu hranu, a svi koji se ne pridržavaju pravilnika trebaju biti kažnjeni. Ističe kako je važno je da je povrće potpuno bez pesticida, a ne da ih ima i u malim količinama iako su one dozvoljene. Udruga hrvatskih povrćara okuplja tristotinjak proizvođača koji su prošli tečajeve za održivu upotrebu pesticida, a kontrolira se i oprema i njihovi proizvodi jer upravo to i jamči kvalitetu.  "Mi moramo proći tu torturu, a zemlje iz kojih uvozimo ne jer su njihove kontrole minimalne.

Apeliramo na ministarstvo da poveća kontrolu voća i povrća jer su zemlje poput Turske, Makedonije i Srbije nelojalna konkurencija", zaključuje Gregurić.  Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju da Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike provodi godišnji Program praćenja ostataka pesticida u i na hrani sukladno uredbi EU. Rezultati o prisutnosti pesticida u krumpiru u razdoblju 2008. – 2015. pokazali su da niti jedan uzorak nije sadržavao razinu pesticida iznad zakonskih granica tj.  maksimalnih razina ostataka pesticida (MDK) koje su ujednačene za cijelu EU.

Analize tek u 2017.
Ipak, u tom sedmogodišnjem razdoblju krumpir nije bio predviđen Programom monitoringa u 2010., 2015., a ni u  2016. godini.  "U 2016. godini iz trećih zemalja u Hrvatsku je uvezeno 19 pošiljki krumpira od čega je granična sanitarna inspekcija u osam pošiljki provela službeno uzorkovanje radi utvrđivanja ostatka pesticida. Rezultati svih uzetih uzoraka, ispitani u službenim laboratorijima za hranu, pokazali su da odgovaraju propisanim maksimalno dopuštenim razinama ostataka pesticida u i na hrani. Napominjemo da krumpir porijeklom iz trećih zemalja može doći na domaće tržište na način da je sam uvoz proveden u nekoj drugoj članici EU iz koje je onda dalje distribuirano na zajedničko tržište EU, odnosno i na naše tržište koje se u tom slučaju ne smatra uvozom", poručuju iz Ministarstva zdravstva.

Napominju da se monitoring hrane na prisutnost pesticida na unutarnjem tržištu provodi svake godine sukladno Godišnjem programu praćenja ostataka pesticida u i na hrani kojeg donosi Ministarstvo poljoprivrede, a provode ga nadležne inspekcije, dakle poljoprivredna, sanitarna i veterinarska inspekcija.  U tom godišnjem programu monitoringa utvrđena je, kažu, vrsta proizvoda, broj uzoraka i mjesto gdje je potrebno provesti uzorkovanje kao i vrsta pesticida koji će se ispitivati, a ispitivanje ostataka pesticida u krumpiru nije obuhvaćeno u Programu praćenja (monitoringa) u 2016. već je planirano u 2017. godini.