Mliječna industrija u Hrvatskoj proživljava dramatične trenutke. Samo u posljednje dvije godine broj farmi je prepolovljen, a otkupljena količina mlijeka ove će godine, u odnosu na lani, biti manja za 20 posto. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora zaustavilo nužno je pokrenuti niz mjera.

Prije svega, potrebna je sustavna edukacija farmera, kojima treba omogućiti povoljne kredite za kupnju rasplodnih junica, ali i mliječnih grla. Nužno je i što žurnije legaliziranje farmi radi povlačenja sredstava iz europskih fondova te prioritetno davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta mliječnim farmama.Zajednički je to zaključak sudionika okruglog stola "Snaga hrvatske hrane – mlijeko i mliječne prerađevine" koji je u organizaciji Poslovnog centra znanja te pod pokroviteljstvom Badela 1862., Dukata, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Tetrapaka te Vindije održan jučer u zagrebačkom restoranu Bon Appetit.U samo dva sata, koliko je trajao skup, otkup mlijeka smanjen je za 25 kilograma te slikovito ilustrira alarmatne brojke iznesene na skupu.

U prvih devet mjeseci ove godine otkup mlijeka pao je za 87 milijuna kilograma. Do kraja godine ta bi brojka mogla doseći 100 milijuna kilograma čime bi količina otkupljenog mlijeka pala na svega 500 milijuna kilograma."Procjenjujemo da će do kraja godine otkup mlijeka pasti na razinu iz 2002. U odnosu na 2012. bit ćemo u minusu 20 posto, a past će i broj proizvođača mlijeka. Trenutno je 10.500 proizvođača koji svoje mlijeko predaju mljekarama", upozorio je na poražavajuće brojke Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije podsjetivši kako su posljednjih desetak godina trendovi bili pozitivni, a nakon rekordne 2009. započeo je pad.

U 2009.je otkupljeno 675 tisuća tona. Unatoč praznim objektima u kojima danas ima mjesta za 13.500 krava koje unutar godinu dana proizvodnju mlijeka mogu povećati za oko 100 milijuna kilograma, farmeri nemaju novca za nabavu grla. To će dodatno smanjiti proizvodnju. Zato se, naglasila je Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, svi uključeni u sektor moraju brže, bolje i efikasnije dogovarati o rješenjima, a pri tome je vrlo važno da se sluša struka.

Gubitak krava
"Bojim se da struka gubi ispred nekih drugih parametara. Ne može se strukom baviti neko tko struku ne zna. Mliječna industrija ima toliko mogućnosti i nema razloga da imamo situaciju u kojoj smo u zadnje dvije godine izgubili 37 tisuća krava. Nema konzistentnog bavljenja problemima, a stvar se rješava samo onda kada mljekari izađu na ulice", naglasila je Havranek ističući da je nužno donijeti strategiju razvoja za sljedećih pet do deset godina te strogo postaviti pravila za rješavanje problema.

"Treba riješiti legalizaciju farmi i raspodjelu državnog zemljišta te vidjeti što je s velikim brojem hektara u privatnim rukama. Konačno treba naći model kako poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, na koje otpada čak 70 posto od svih oranica, staviti u funkciju", naglasila je Havranek pozivajući ministra financija Slavka Linića da počne oporezivati neobrađenu zemlju, čime će brzo napuniti proračun.Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kazala je pak kako ministarstvo svaki dan s proizvođačima i bankarima organizira aktivnosti vezane za mljekarski sektor."Operativni programi su u pripremi i prema našim procjenama i kvotama koje je odredila Europska unija, u srednjoročnom razdoblju trebali bi postići da se proizvodnja poveća na 800 tisuća tona mlijeka", kazala je Blažić. Osim toga, osvrnula se i na poticaje za poljoprivrednike koji su se dugo davali bez odgovarajućih kriterija. No, ulazak u Europsku uniju to je onemogućio, poticaji su sada uvjetovani zajedničkom, europskom poljoprivrednom politikom. Sada su druge mogućnosti za farmere, a najveće nude strukturni fondovi. Da bi se sredstva iz fondova mogla iskoristiti poljoprivrednici bi se trebali više povezati.

"Poljoprivredni proizvođači izbjegavaju udruživanje, a to je temelj za povlačenje sredstava, kao i širenje na nova tržišta te uvođenje novih, inovativnih proizvoda", kazala je Blažić.Davor Blažić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, požalio se pak kako sedam mjeseci nije bilo Savjeta za mlijeko, unatoč brojnim dopisima i molbama koje su Ministarstvu poslane. Savjet je održan, znakovito, tek dan prije skupa."Potreban je tripartitan dogovor između proizvođača, otkupljivača i vlasti. Tražili smo da se radi iskorištavanja sredstava iz EU fondova ubrza legalizacija objekata. Nismo tražili samo poticaje. Ne želimo biti socijalni slučajevi. Tražimo potporu dohotku, ne milostinju", poručio je Blažić. Nezadovoljstvo situacijom iznijeli su i predstavnici velikih mljekara, Dukata i Vindije koji zajedno otkupljuju 70 posto hrvatskog mlijeka.

Kratkoročne mjere
"Situacija je alarmantna. Sami proizvođači i mljekare neće moći ništa bez pomoći države i institucija. Potrebna je brza akcija i program oporavka. Potrebne su nam kratkoročne mjere. Jedini način revitalizacije je brza nabava repromaterijala. Proizvođačima za to treba stvoriti uvjete koji su im prihvatljivi i omogućiti im da budu konkurentni. U protivnom će se teško nositi s europskim proizvođačima", poručio je Željko Ljubić, savjetnik generalnog direktora u Vindiji. Vidjevši da se negativni trendovi neće sami popraviti, u Dukatu su stvar pak uzeli u svoje ruke.ž

Prije tri mjeseca krenuli su s planom oporavka govedarske proizvodnje i mlijeka te osigurali financijska sredstva za kreditiranje i subvencioniranje junica."Želimo motivirati proizvođače da se stvore financijski uvjeti proizvodnje. Kreditiramo njihovu proizvodnju s ukupno 50 milijuna kuna za proljetnu i jesensku sjetvu te im omogućujemo nabavu što jeftinijih repromaterijala", kazao je Antun Milić, direktor otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka. Bankovni krediti su farmerima i dalje nepovoljni, a glavobolje im zadaje i PDV na repromaterijal koji je u Hrvatskoj najveći u Europi. Osim toga, visoke cijene inputa dovele su do toga da nisu u stanju plaćati obveze, a onda banke pokreću ovrhe i farme ostaju prazne. No, u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kažu kako su farmerima omogućili brojne pogodnosti kreditiranja, no unatoč svim mjerama, vraćaju im se proizvođači sa zahtjevima za dodatnu pomoć.

"Kada vidimo da proizvođač ima praznu farmu i nema više volje za proizvodnjom, ne preostaje nam ništa drugo nego ovrha ili pronaći strateškog ulagača, što je teško. Problem je i edukacija. Proizvođači mlijeka količinski ne zadovoljavaju razinu proizvodnje koju bi trebali", komentirao je Hrvoje Galičić iz HBOR-a. I mali i veliki mljekari bore se s problemima, no nužno je da se okrenu očuvanju vlastite proizvodnje."Mljekarska industrija je već 15 mjeseci u recesiji. Ključni problem je nedostatak mlijeka i to se mora promijeniti. Moramo povećati količinu proizvedenog mlijeka. Industriji je važno da ima vlastitu sirovinu pa je primarni cilj pomoći mljekarima da povuku što više novca iz europskih fondova", osvrnula se na cijelu raspravu i Rašeljka Maras, direktorica CROMILK-a. Pozitivna stvar je, složili su se sudionici, što hrvatski farmeri proizvode mlijeko iznimne kakvoće, čak 95 posto prve je kategorije. 

Izvlačenje pouke
Mrlja u toj kvaliteti bila je jedino afera s aflatoksinima, no taj se problem ne bi trebao ponoviti ako se struka bude više uvažavala. "Hrvatska agencija za hranu još 2011. izradila je naputak gdje su definirani svi uvjeti i postupci da ne bi došlo do incidenta, no na to se izgleda nije obratilo dovoljno pažnje. Vjerujem da smo izvukli pouku i da se to neće ponoviti", poručila je Andrea Gross Bošković, ravnateljica HAH-a. 

Pokrenuli ministarstvo

Dobra inicijativa Poslovnog dnevnika

Od svibnja 2012. pada otkup mlijeka, ovu godinu završit ćemo sa oko 500.000 tona, količinom koja je ostvarena 2002. Drama u mljekarstvu traje dugih 17 mjeseci, no Ministarstvo poljoprivrede nije našlo vremena za okupiti sve sudionike iz sektora i utvrditi mjere za oporavak sektora. Nakon višemjesečne stanke, dan uoči ovog okruglog stola u ministarstvo je pozvan Savjet za mlijeko. Konačno se razgovaralo kako zaustaviti pad, drago nam je da je Poslovni dnevnik upozorio na problem jer, možda Savjet još dugo ne bi bio pozvan, komentirali su jučer sudionici panela.

Izjave sudionika Okruglog stola

Poljoprivredni proizvođači izbjegavaju udruživanje, a to je temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova
Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra

Jedini način revitalizacije pro­izvodnje je brza nabava repromaterijala. Za to proizvođačima treba stvoriti prihvatljive uvjete 
Željko Ljubić, Vindija

U kompaniji smo krenuli s aktivnim planom oporavka proizvodnje i mljekarstva te smo osigurali sredstva za subvencioniranje junica
Antun Milić, Dukat

Industriji je važno da ima vlastitu sirovinu pa je primarni cilj pomoći mljekarima da povuku što više novca iz europskih fondova
Rašeljka Maras, Cromilk

Do kraja godine otkupne količine mlijeka past će na razinu iz 2003. U odnosu na 2012. bit ćemo u minusu 20 posto
Zdravko Barać, HPA

HAH je još 2011. izradila naputak gdje su definirani svi uvjeti i postupci da ne bi došlo do incidenta, no na to se nije obratila pažnja
Andrea Gross Bošković, HAH

Nije problem samo u kreditima već i u edukaciji. Proizvođači količinski ne zadovoljavaju razinu proizvodnje koju bi trebali
Hrvoje Galičić, HBOR

Treba riješiti raspodjelu državnog zemljišta te vidjeti što je s velikim brojem hektara u privatnim rukama
Jasmina Havranek, AZVO

Na Savjetu za mlijeko nismo tražili samo poticaje. Ne želimo biti socijalni slučajevi. Tražimo potporu dohotku, ne milostinju
Davor Blažić, HSUPM