Jače korištenje europskih fondova, podrška izvoznicima i razvoj novih proizvoda s posebnim naglaskom na fondove rizičnog kapitala tri su glavna stupa na koja će se Hrvatska banka za obnovu i razvoj fokusirati u narednom razdoblju. Iskorak u razvoj ulaganja u vlasnički kapital kroz suradnju HBOR-a s europskim institucijama već je iznjedrio ESIF fond rizičnog kapitala namijenjen ulaganjima u start-up poduzeća. Taj tzv. venture capital fond veličine 42,75 milijuna eura pod upravljanjem Fil Rouge Capitala zaživio je prošli mjesec, a prema informacijama koje je jučer s javnošću podijelila Tamara Perko, upravljački tim tog fonda na skeniranju već ima čak 400-tinjak tvrtki.

Trenutno je pak u tijeku proces odabira fond menadžera za novi iskorak u podršci razvoju i investicijama kroz ulaganja u vlasnički kapital malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća. Dakle, ona u zrelijoj fazi, koja su se već “zakorjenila” i imaju do tri tisuće zaposlenih. Nedavno je zaključen natječaj za upravljanje budućim fondom (tj. nekoliko njih) za koji EIF i HBOR osiguravaju 70 milijuna eura. Za posao upravljanja tim sredstvima javilo se više od deset upravljačkih društava, kaže Perko, a odabir se očekuje do kraja godine, što znači da će zaživjeti u 2020.

No, ono što je poduzetnicima, izvoznicima i subjektima javnog sektora već na raspolaganju su odnedavno poboljšani uvjeti kreditiranja po postojećim programima. U HBOR-u su se proljetos pozabavili i revizijom postojećih kreditnih programa te su uz “prozračivanje” i pojednostavljivanje “šume” od čak 25 različitih programa koje su objedinili u preglednijih devet, izmjene su kod većine išle i u smjeru smanjenja kamata i naknada, ali i drugih poboljšanja uvjeta. Tako (neka) poduzeća iz, primjerice, Osječko-baranjske županije zahvaljujući kombinaciji pogodnosti HBOR-ovih programa i subvencioniranja dijela kamatne stope od strane županije, danas do kredita mogu doći čak i uz nultu kamatu.

Mimo tih specifičnih slučajeva, kamatna stopa za HBOR-ove kredite za poljoprivrednike, prerađivače i programere spušta se i do 0,728 posto.

“Posljednjih godina u medijima je nerijetko isticano kako su kamatne stope za razvoj poduzetništva u nas relativno više, odnosno da konkurenti našim poduzetnicima drugdje u EU mogu dobiti kredite po kamatnoj stopi nižoj od dva posto. Izmjenama programa konačno možemo reći da i velik broj naših poduzetnika može ostvariti kamate niže od dva posto. To se odnosi i na HBOR-ove kredite, ali i na financijske instrumente koje provodimo”, ističe Perko.

Među najznačajnijim izmjenama uvjeta u HBOR-u naglašavaju one u programu investicija privatnom sektoru, gdje je za tržišno konkurentne poduzetnike koji se bave poljoprivredom, ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem kamatna stopa snižena na 1,5 posto, s tim da postoji i mogućnost dodatnog sniženja od 0,2 postotna boda za zapošljavanje mladih i do 0,572 postotna boda za inovativne poduzetnike. Ukratko, kako ističe čelnica državne razvojne banke, to znači da se može doći do kamatne stope od 0,728 posto.

U programu pripreme izvoza kamatna je stopa s prijašnjih dva odnosno tri posto snižena na 1,75 posto. U programu obrtna sredstva spuštene su na 3,5 posto za dugoročne i 2 posto na kratkoročne kredite. U programu javnog sektora kamatna stopa za posebna područja iznosi 1,75 posto, a korisnici iz javnog sektora oslobođeni su plaćanja naknade za rezervaciju sredstava.

Usto, naknada za obradu zahtjeva trajno je snižena na 0,5 posto, s prijašnjih 0,8 posto ili jedan posto.

U programu Poduzetništvo mladih, žena i početnika među pogodnostima koje su u primjeni od svibnja je, primjerice, povećanje maksimalnog iznosa kredita na dva milijuna kuna (s tim da se kreditira do 85 posto vrijednosti investicije, odnosno do 100 posto kod kredita iznosa do 700.000 kuna). Usto, povećana je dobna granica za kredite mladim poduzetnicima sa 30 na 40 godina.

Kada je riječ o novim proizvodima, do kraja ove ili početka iduće dio ponude trebala bi biti još dva nova financijska instrumenta – investicijski krediti za ruralni razvoj te krediti poduzetnicima za energetsku učinkovitost. U sklopu uspostave investicijske platforme za pametne gradove i otoke, na kojoj se radi u suradnji s EIB-om i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, trenutno se radi na identifikaciji potencijalnih projekata. Od iduće godine HBOR planira aktivirati i provedbu programa kojim bi se za pripreme investicijskih projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije (program provodi EIB) omogućila bespovratna sredstva tehničke pomoći u iznosu 2,1 mil. eura.

Uza sve, u HBOR-u kažu kako razmatraju i opciju uključenja u fond u okviru Inicijative tri mora, s fokusom na ulaganjima u digitalizaciju, energetiku, transport i informacijske tehnologije. Planirana veličina tog fonda je tri do pet milijardi eura, poslovao bi po tržišnim principima, a predviđa se da u njemu svojim sredstvima uključe i razvojne banke iz zemalja Inicijative.

Hoće li se u nj uključiti i HBOR, još nije odlučeno, ali kriterij će biti multiplikativni efekti po hrvatsko gospodarstvo. na odluku bi mogla utjecati i Strategija HBOR-a za petogodišnje razdoblje, za čiju izradu banka koristi bespovratna sredstva EU fondova. Na toj strategiji trenutno je angažiran PWC i očekuje se da će se biti gotova do kraja godine.