Rane ili brze prognoze rasta kvartalnog BDP-a počesto su nezahvalan posao. Mjesečni podaci dostupni samo za dio razdoblja očito znaju zavarati.

Prognostiku u nas očito ne olakšava struktura (male) hrvatske ekonomije, u kojoj su češće tzv. stršeće vrijednosti (outliers) ekonomskih pokazatelja čije prepoznavanje nadilazi agregatne brojke. Kako bilo, analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta koji prate razne serije podataka i iščitavaju mjesečne vrijednosti indeksa poslovnog ciklusa CEIZ, već drugi put u protekla dva mjeseca morali su znatno korigirati prvotne procjene godišnjeg rasta kvartalnog BDP-a. Nakon što su sredinom lipnja iznijeli procjenu da dinamika ekonomske aktivnosti ide prema kvartalnom rastu od čak 4,7 posto, prije dvadesetak dana smanjili su očekivanja na 4 posto, a uz jučerašnju objavu vrijednosti CEIZ-a za lipanj procjenu za BDP za drugo tromjesečje sveli su na 3,1 posto. 

Ograđuju se
Toliki raspon ponukao ih je da nešto jače istaknu (uobičajenu) napomenu kako je "mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i treba je koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Republici Hrvatskoj".  Dakle, kako se ističe u objavi na stranicama Instituta, CEIZ indeks u lipnju je zabilježio svoju najnižu vrijednost ove godine. U odnosu na prethodni mjesec bio je manji za -0,3 indeksna boda, a u odnosu na lipanj prošle godine zabilježio je smanjenje od -0,6 indeksnih bodova. To je također najveće smanjenje u 2019. na godišnjoj razini. 

Pala samo industrija
"S obzirom na negativnu vrijednost indeksa i u svibnju, uočavamo blagi silazni trend koji upućuje na usporavanje rasta", zaključuje se u pratećem komentaru.  U obrazloženju se, pak, navodi da desezonirani podaci pokazuju da su u drugom u odnosu na prvo tromjesečje tri od četiri komponente indeksa ostvarile rast.  To su (od veće prema manjoj stopi rasta) prihodi Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, broj turističkih dolazaka te realni promet u trgovini na malo.

Istodobno, industrijska proizvodnja ostvarila je pad.  "Na temelju kretanja CEIZ indeksa očekujemo da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u drugom tromjesečju ove godine mogla iznositi 3,1 posto, što je nešto slabiji rezultat u odnosu na stopu rasta BDP-a od 3,9 posto ostvarenu u prvom tromjesečju 2019. To je istodobno stopa veća od zabilježenih u prošloj godini. U odnosu na prethodno tromjesečje, ističu u EIZ-u, desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu BDP u travnju, svibnju i lipnju 2019. porastao za 0,4 posto. 

Ministar oprezan
Iako su na prvotne EIZ-ove naznake ubrzanja kvartalnog rasta u odnosu na prošlu godinu povukle i ministra gospodarstva Darka Horvata da u svojim izjavama "podigne očekivanja prema pet posto" Vlada (točnije, Ministarstvo financija) u nedavno objavljenim trogodišnjim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike zadržali su oprezan pristup u projekcijama rasta BDP-a.

U odnosu na prethodne makroekonomske projekcije (iz travnja) upravo su za ovu godinu očekivani rast BDP-a korigirali naviše, ali "samo" do 2,8%.  Kako će stopa rasta u prvom polugodištu očito biti nešto veća, ministar financija prema svemu sudeći ostavlja prostora za blago usporavanje u drugom dijelu godine.