Sljedećih godina svijet će biti izložen utjecaju nekoliko procesa koji svaki za sebe u živote ljudi, ali i u gospodarstva zemalja unose niz promjena, najčešće neželjenih. Svjedočimo snažnom profiliranju multipolarnog svijeta, a time i redefiniranju principa po kojima funkcioniraju globalizacijski procesi, pokušaja stvaranja zajedničkog sustava za provedbu smanjenja emisije CO2, pandemiji, ali i s negativnim utjecajem na društveni život i gospodarstvo u svijetu. Svi ovi procesi na psihu većine građana djeluju kao prijetnja.
Proces digitalne transformacije, koji se nezaustavljivo odvija usprkos svim navedenim, ali i nenavedenim prijetnjama, kod ljudi izaziva neku vrstu podvojenosti. S jedne strane raspiruje se mašta i stvara sliku o sjajnim mogućnostima u budućnosti, a s druge otvaraju se pitanja suživota ljudi i novih proizvoda koje te tehnologije donose kao i utjecaj tih tehnologija i proizvoda na, očekivano, neminovne društvene promjene.
Najsnažniji utjecaj na našu bližu budućnost (2022.) svakako ima pandemija koronavirusa. Osim na ljudske živote ona ima iznimno snažan negativan utjecaj, kako na svjetsko, tako i na hrvatsko gospodarstvo.
EU, poučen negativnom percepcijom vlastitih građana o njenoj ulozi u rješavanju krize u Grčkoj, a svjesna činjenice da bi nepravomoćne mjere pomoći mogle rezultirati i raspadom Unije, pravovremeno je kreirala plan oporavka u koji se vrlo uspješno uključila i Hrvatska. Taj paket mjera, ako se brzo i kvalitetno iskoristi, prije svega u 2022., trebao bi osigurati prolazak kroz gospodarsku krizu tako da mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj te da gospodarstvo bez velikih šokova nastavi funkcionirati.
Narušeni dobavni lanci vratili su u politike mnogih zemalja protekcionizam kao mjeru zaštite svojih gospodarstava. Za hrvatske izvoznike to će biti dodatni problem, jer je za očekivati da hrvatska strana neće primjenjivati takve mjere za zaštitu svojeg gospodarstva.
Kako je potreba za komponentama i proizvodima europskog gospodarstva iznimno velika, oni koji su se u stanju brzo preorijentirati i pokrenuti proizvodnju te supstituirati deficitarne komponente i proizvode sigurno će u tom procesu profitirati. Protekcionizam zemalja i supstitucija komponenti i proizvoda snažno će dinamizirati promjene u cjelokupnom poslovanju hrvatskih izvoznika.
Kako se radi o najkvalitetnijem, najinovativnijem i najžilavijem dijelu hrvatskog gospodarstva nema dvojbe da će hrvatski izvoznici 2022. prebroditi tako da će u 2023. ući snažniji nego što su to danas.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika
