Svake godine sve više kasni objava objedinjenih podataka o poslovanju strateških državnih poduzeća. Druga polovica je veljače, već se rade financijska izvješća za poslovnu 2024., a Vlada tek treba podastrijeti izvješće za 2023., koje je, kako se doznaje iz nadležnog Ministarstva financija, finiširano još u prosincu. Rezultati tvrtki dostupni su kroz javno objavljena godišnja financijska izvješća pa nije jasno zašto se čeka i s objedinjenim raportom. Razlog u svakom slučaju nije, kako bi se moglo na prvu zaključiti, objava prvih podataka o aktivaciji imovine koju državne tvrtke posjeduju i ne koriste, a morale su je prijaviti prije više od godinu dana, niti je posrijedi promjena u izvještavanju zbog pripreme velike reforme sustava upravljanja državnim kompanijama, koja je aktualna u sklopu pristupanja Hrvatske OECD-u.

Mrtvi kapital

U fokusu reformiranja je jasnija vlasnička politika, veća transparentnost sustava upravljanja i profesionaliziranje uprava i nadzornih odbora. Rok za dostavu prvog Izvještaja o statusu aktivacije neoperativne imovine državnih tvrtki, prema pojašnjenju koje smo dobili iz Ministarstva financija, traje do 30. travnja ove godine, zbog čega će se detalje oko njihovog mrtvog kapitala još neće predočiti. U Ministarstvu kažu da je realno očekivati da će se pregled tih rezultata uključiti u izvješće o poslovanju državnih tvrtki za 2024.

Što se 2023. tiče, u državnom portfelju ukupno je bilo 36 poduzeća u grupi onih od strateškog značaja. Njihov broj značajno je smanjen u odnosu na prethodnih deset godina, kada je u tom statusu bilo čak njih 59. Izvješće obuhvaća i podatke o poslovanju dijela tvrtki iz portfelja CERP-a, njih 11, s tim da je u tom portfelju u dijelu s manjinskim udjelom u vlasničkoj strukturi bilo ukupno 159 tvrtki. No, kada se izdvoje pravne osobe iz redova strateških tvrtki, koje poslovanje vode po pravilima proračunskog računovodstva ili su u primjeni kontnog plana za kreditne institucije (Hrvatske vode, HBOR, HPB, HTV i CERP), ostvareni prihodi državnih tvrtki u 2023. iznose 10,94 milijarde eura. Na godišnjoj razini ukupni su prihodi državnih kompanija rasli za 6,75 posto, a standardno više od dvije trećine toga ostvare Ina i HEP, dok je 31 posto prihod svih ostalih. Najveći skok prihoda ostvarili su Pomorski centar za elektroniku, čak 225 posto, te Agencija Alan i ZTC, te HEP i Hrvatska brodogradnja Jadranbrod. U apsolutnim brojkama prednjače HEP, HAC i HC. S druge strane, slabiji rezultat u prihodima imali su Jadroplov, Luka Vukovar i Ina.

Rashodi državnih tvrtki neznatno su porasli u odnosu na prethodnu godinu, za 0,48 posto, na 10,49 milijardi eura, te su one, kada se podvuče crta, ostvarile ukupnu neto dobit od 356 milijuna eura. Najviše tomu je pridonijela Ina, s dobiti od 224 milijuna eura, a HEP je s druge strane iskazao najveći gubitak, 47 milijuna eura. Kao i u 2022., HEP-ov minus je rezultat vladinih antiinflacijskih mjera zbog energetske krize. U međuvremenu su i one postale daleko manje opterećenje. Ukupan gubitak državnih tvrtki u 2022. bio je, naime, na razini od čak 200 milijuna eura. Najveći dio tvrtki u 2023. poslovao je pozitivno, a osim HEP-a, samo su još ZTC, zračne luke Osijek i Pula, te Jadroplov, Luka Vukovar i Borovo poslali s gubitkom.

Imovina od 33 mlrd. eura

Gleda li se, pak, povrat na imovinu, kao i povrat na kapital, najbolji rezultat su imali Hrvatska lutrija, Agencija Alan, Brijuni rivijera te Državne nekretnine. Ukupna vrijednost imovine državnih tvrtki prelazi 33 milijarde eura, a kapitala 20 milijardi, a najveće vrijednosti imaju Hrvatske ceste, HEP, HAC, Ina i HŽ Infrastruktura.

Ukupne investicije državnih poduzeća porasle su za 200-tinjak milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, na 1,4 milijarde eura, najviše zahvaljujući Ini, HC-u, HŽ Infrastrukturi, HAC-u i HEP-u, koje ‘nose’ 70 posto svih ulaganja. Među državnim poduzećima i dalje je najveći poslodavac Hrvatska pošta. Već je tada bilježila smanjenje zaposlenih za oko četiri posto i brojila nešto ispod 9,1 tisuća zaposlenika, a s kadrovskom reorganizacijom se nastavlja, pa je i sada u tijeku smanjenje broja zaposlenika za oko 500 iz redova administracije.

Gotovo osam tisuća zaposlenih imale su Hrvatske šume, a oko pet tisuća HŽ Infrastruktura. Sveukupno je u državnim tvrtkama bilo zaposleno 44,5 tisuće zaposlenih i njihov broj bio je manji za 0,7 posto. Značajniji porast broja zaposlenih imale su zapravo samo zračne luke Dubrovnik i Zadar, te Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, koja je preuzela dio zaposlenika Brodarskog instituta, koji je te godine završio u stečaju.

Što se dobiti tiče, u izvješću se navode iznosi uplata koje su u državni proračun sjele te godine s osnova rezultata iz prethodnog razdoblja, a po odlukama Vlade i rezultatima uplaćeno je ukupno 164 milijuna eura. Najveći dio uplatila je Ina (89 milijuna eura), te Hrvatske šume (19 milijuna eura). U međuvremenu su već ispunjene i obveze državnih tvrtki po osnovu dobiti za 2023. U Ministarstvu financija kažu da je od 21 tvrtke uplaćeno do sada 196 milijuna eura, s tim da će cjelokupan iznos biti zaokružen uplatom druge rate dividende HPB-a, čijih bi još 13 milijuna eura trebalo sjesti do kraja lipnja 2025.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Intervju

Što NIS2 direktiva znači za poduzetnike te kako se pripremiti za nova pravila kibernetičke sigurnosti i izbjeći visoke kazne?

POGLEDAJTE NOVI PODCAST ‘POSLOVNI SVIJET S ILIJOM JANDRIĆEM’