Broj malih i obiteljskih hotela koji su na prodaju u Hrvatskoj je sve veći, što se može vidjeti u oglasnicima i katalozima agencija za prodaju nekretnina.
Ponuda je raznovrsna, od još neizgrađenih objekata do kategoriziranih objekata koji uredno posluju, a motiv prodaje uglavnom je niska stopa povrata visokih ulaganja ili, u mnogim slučajevima, prezaduženost i nelikvidnost. Opatijska agencija Smart-invest samo na području Opatije prodaje oko deset manjih hotela. Iako ne može otkriti o kojim je konkretno objektima riječ, vlasnik agencije Milan Mandić ističe da ima raznih slučajeva. "Dio hotela je u funkciji, dio je zatvoren i zapušten, a dio objekata nikad i nije bio otvoren jer investitori nisu uspjeli prikupiti papire i krenuti s poslom. Vlasnička struktura je različita, ali najvećim dijelom riječ je o stranim vlasnicima, ima Austrijanaca, Nijemaca, Rusa", kaže Mandić, no dodaje da se slabo prodaje jer vlasnici nabijaju cijene.
Klarić
Kriza je srozala lokalno tržište, od kojeg žive i mali hoteli u Austriji, Francuskoj, to stranci ne mogu nadoknaditi
Iznosi koji se traže za opatijske hotele kreću se od 2,5 do 10-ak milijuna kuna, što je za neke objekte daleko iznad realnosti. Po kojoj cijeni se prodaju opatijski hoteli Bristol, Opatija i Astoria iz Vienna grupacije, o čemu se pisalo još prije šest godina, nikad nije otkriveno, no na stranicama hotela vidi se da se pravi kupac još nije pojavio. U Udruzi malih i obiteljskih hotela (OMH) ističu da je došlo vrijeme naplate previsokih očekivanja u sektoru koji ima visoke troškove i slabe povrate, što je s krizom nekima dovelo vodu do grla.
2,5mil.
kuna najniža je cijena malog hotela na opatijskom području
"U sektor su ušli investitori iz raznih branši i očekivano je da se dio njih, razočaran povratom ulaganja, odlučio na prodaju hotela, što zapravo čini većinu prodavatelja. U manjini su vlasnici obiteljskih hotela, koji su tome posvetili život i uložili svu imovinu, no dosta njih se nije snašlo u okolnostima sve većih pritisaka tržišta. Krediti dolaze na naplatu, do novih kredita ili reprograma, unatoč mnogim povoljnim izvorima financiranja, sve je teže doći. Mnogima je došlo vrijeme za nova ulaganja, a pitanje je jesu li za to zaradili. Hotelijerstvo je niskoprofitabilna djelatnost i prošlo je vrijeme nerealnih očekivanja poduzetnika i emocija, sad je važna samo matematika", kaže Šime Klarić, predsjednik OMH.
Gašpert
Cijene i do 40 posto više od realnih drže se do zadnjeg časa, sve dok banke ne pritisnu i ne ubrzaju stvar
Napuhane cijene, međutim, opet pokazuju previsoka očekivanja, ističe Ivan Gašpert, osnivač portala Hotelijer.hr i jedan od inicijatora besplatnih radionica za male hotelijere koje su se dosad održale u Rijeci i Splitu. "Hotelijeri su jako zadovoljni radionicama koje smo usmjerili k unapređenju prodaje i marketinga. Bolja edukacija vlasnika i menadžmenta može poboljšati poslovanje i spriječiti prodaju. Ako se ipak odluče na prodaju ili najam, moraju biti svjesni toga da ne prodaju potencijal, već ono što hotel i nekretnina predstavljaju u trenutku prodaje", ističe Gašpert.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.brkanje pojmova, trpanje meni riječi u usta koje nisam rekao, tirade – tako se sprječava, a ne vodi diskusija.
da ste malo sami sa sobom pretresli temu prije nego je izlažete javno, došli bi ste do toga da su "komunalni doprinos" i porez na nekretnine skoro pa ista stvar, riječ je samo o tome da je on ekstremno prenizak za vlasnike ogromnih kvadratura, pogotovo onih neiskorištenih.
vaša priča o tome kakvi su troškovi nekretnine navodi me na pomisao da niste doma s konceptima tržišne ekonomije. bez uvrede, koga je briga ako ste vi utrošili milijun kuna za nekretninu koja na tržištu može postići cijenu od 300.000? vi imate puno pravo upropastiti svoje novce na pogrešne poslovne odluke, ali nemate nikakvo pravo tražiti od države da vam troškove nadoknađuje na račun sviju nas.
"poslovna klima" je davno kreirana da bude pogubna za industriju, proizvodnju i visokostručne usluge, ali isto tako da potiče ulaganja novca u besmisleno betoniranje, čak je i cijeli urbanizam kao struka prognan kako bi se omogućilo što primitivnije raubanje prostora. čak i sad, kad se vidi da je ta politika odvela u propast ne želi se ništa mijenjati.
da mene pitate, ja bih udario toliki porez na svaki betonski apartman na jadranu, da bi ljudi tamo ili produljili sezonu na devet mjeseci ili srušili one ružne betonjare i zasadili maslinike.
porez na nekretnine dinamizira svaku ekonomiju – pogledajte sve razvijene zemlje svijeta i vidjet ćete da one ne potiču rentanje, nego rad. tko može živjeti od rentanja, neka mu, ali takav treba plaćati najviše poreze jer je njegova djelatnost društveno najštetnija. poreznim olakšicama se potiču industrija, proizvodnja i visokostručne usluge, a ne birtijašenje i sobarstvo.
komunalni doprinos i porez na nekretnine nisu jedna te ista stvar, pretresi ti temu, procitaj prijedlog zakona i stavi brojke na papir, ja jesam.
Moja prica uopce nije bila o troskovima nekretnine ili mojim poslovnim odlukama nego o tome da bilo tko da bi kupio nekretninu od 300 000kn mora prije toga uplatiti bar 300 000kn u proracun tako da ta tvoja bajka o “rentijerskim lezilebovicima” nema veze s vezom, procitaj ponovno.
To sto se gradilo bez plana i programa, a onda jos i sve legaliziralo je rezultat nesposobne i korumpirane vlasti, a ne nedostatka poreza na nekretnine i on nece to ni rijesiti, niti ce vlast uciniti nista sposobnijom i manje korumpiranom nego sto je bila do sada.
A to jest problem, ne ljudi koji pune proracun.
Porez na nekretnine u Hrvatskoj je samo i iskljucivo pokusaj da se odgodi neodgodivo – bankrot.
To nisu HOTELI.
POGREŠKA JE U KATEGORIZACIJI . Te hotele prenamijenite u staračke domove, i imat ćete posla i novaca.
Na milijunske iznose takvih građevina više se nitko ne trza…..
Samo ih tržite za milijarde….pa, ako Vam tko naleti…..evo..
probaj te sazidati prosječnu kuću pa će te vidjeti koliko to košta. ovo par milja za hotel!? toliko u londonu košta garaža i šupa.
brkanje pojmova, trpanje meni riječi u usta koje nisam rekao, tirade – tako se sprječava, a ne vodi diskusija.
da ste malo sami sa sobom pretresli temu prije nego je izlažete javno, došli bi ste do toga da su “komunalni doprinos” i porez na nekretnine skoro pa ista stvar, riječ je samo o tome da je on ekstremno prenizak za vlasnike ogromnih kvadratura, pogotovo onih neiskorištenih.
vaša priča o tome kakvi su troškovi nekretnine navodi me na pomisao da niste doma s konceptima tržišne ekonomije. bez uvrede, koga je briga ako ste vi utrošili milijun kuna za nekretninu koja na tržištu može postići cijenu od 300.000? vi imate puno pravo upropastiti svoje novce na pogrešne poslovne odluke, ali nemate nikakvo pravo tražiti od države da vam troškove nadoknađuje na račun sviju nas.
“poslovna klima” je davno kreirana da bude pogubna za industriju, proizvodnju i visokostručne usluge, ali isto tako da potiče ulaganja novca u besmisleno betoniranje, čak je i cijeli urbanizam kao struka prognan kako bi se omogućilo što primitivnije raubanje prostora. čak i sad, kad se vidi da je ta politika odvela u propast ne želi se ništa mijenjati.
da mene pitate, ja bih udario toliki porez na svaki betonski apartman na jadranu, da bi ljudi tamo ili produljili sezonu na devet mjeseci ili srušili one ružne betonjare i zasadili maslinike.
porez na nekretnine dinamizira svaku ekonomiju – pogledajte sve razvijene zemlje svijeta i vidjet ćete da one ne potiču rentanje, nego rad. tko može živjeti od rentanja, neka mu, ali takav treba plaćati najviše poreze jer je njegova djelatnost društveno najštetnija. poreznim olakšicama se potiču industrija, proizvodnja i visokostručne usluge, a ne birtijašenje i sobarstvo.
Uključite se u raspravu