Domaći proizvođači hrane priliku moraju tražiti u Turskoj, čije tržište raste najbre

Autor: Božica Babić , 07. svibanj 2015. u 22:00
Goran Buturac, viši znanstveni suradnik u Ekonomskom institutu, analizirao je stanje u sektoru/Grgur Žučko/PIXSELL

Sektor bi mogla ugroziti visoka koncentracija izvoza. Od ukupna izvoza hrane više od 50% plasira se u BiH, Sloveniju, Srbiju i Italiju.

Hrvatska prehrambena industrija do 2007. ostvarivala je veće stope rasta izvoza nego globalna konkurencija, godišnje je u prosjeku izvoz povećavala 9,8 posto, dok je svjetsko tržište bilježilo rast 5,4 posto, iznosi jedan od brojnih detalja iz najnovije analize o stanju i potencijalu prehrambenog sektora na domaćem i izvoznim tržištima autor Goran Buturac, viši znanstveni suradnik u Ekonomskom institutu.

Ocjenjivani su izravni učinak prehrambenog sektora na nacionalni BDP i zaposlenost, utjecaj na neke od ostalih industrija, mjereni su i multiplikativni efekti te raspodjela, a na izvoznim tržištima analizirana je konkurentnost. 

 

22posto

proizvodnje prehrambene industrije ide u izvoz

Strateška uloga 
No, od 2009. do 2013. hrvatski izvoz usporava, godišnje stope rasta iznose tek jedan posto, dok je globalna konkurencija pala na 4,6 posto. Ono što zabrinjava, ističe Buturac, podaci su iz 2013. (zaključno obuhvaćene godine u analizi) kad je ukupni izvoz hrane na međugodišnjoj razini pao 10,5 posto, s tim da je pad izvoza hrane na EU tržištu bio 12, a pića 20 posto.

"Prehrambeni sektor u ukupnoj industrijskoj proizvodnji prisvaja udjel od 24 posto, u broju zaposlenih 20 posto i peti je na listi izvoznika, a nije bio postavljen kao strateška grana iako imamo tradiciju i brendove prepoznatljive na međunarodnom tržištu, kvalitetne ljudske resurse i sirovinu. Što ćemo proizvoditi ako ne hranu",  ističe i podsjeća na nedavne prijepore treba li u novu nacionalnu industrijsku strategiju do 2020. uvrstiti proizvođače hrane. Poraste li potražnja za prehrambenim asortimanom samo za milijun kuna, pojašnjava, zaposlenost raste za 1,95 a BDP za 1,96 što je treći multiplikator usporedi li se s ostalim sektorima i svjedoči o strateškoj važnosti prehrambene industrije za hrvatsko gospodarstvo, kaže Buturac i navodi kako bolji učinak imaju samo nemetalni mineralni proizvodi i proizvodnja vozila.

 

6,6mlrd.

kuna prihoda godišnje generira prehrambena industrija poljoprivrednom sektoru

Prehrambena industrija godišnje poljoprivrednom sektoru generira 6,6 milijardi prihoda, zbog kupnje ambalaže papirnoj industriji donosi 11 posto prihoda, a sektoru gume i plastike kreira čak 20 posto prihoda. Gleda li se ukupno ostvarena vrijednost proizvodnje prehrambene industrije RH oko 22 posto usmjereno je na izvoz, kod skupine EU 12 tranzicijskih članica to je 13,9 posto, a kod EU 15 tek 5,9 posto, jer ova grupacija ima jake i druge industrije s razvijenim izvozom. Od detalja koji bi mogli ugroziti sektor izdvaja visoku koncentraciju izvoza. Od ukupna izvoza hrane više od 50 posto plasira se u BiH, Sloveniju, Srbiju i Italiju ili, kada je riječ o izvozu u EU 15, čak 88 posto odlazi u Austriju i Njemačku.

 

20posto

prihoda donosi prehrambena industrija sektoru gume i plastike

Turska je izazov 
Najbrže rastuće tržište blisko Europi je tursko, imaju velike stope rasta gospodarstva i broja stanovnika. Svijet je u razdoblju 2001.-2013. izvoz hrane u Tursku u prosjeku godišnje povećavao 16%, Hrvatska je tek u 2013. na to tržište prodala hrane za samo 1,3 milijuna eura. Ako želi ostvariti jači izvozni iskorak i na etablirana i na nova tržišta, prehrambena industrija mora povećati ulaganja u istraživanja, vidjeti što žele kupci s tih područja, ali i u inovacije. Inovacijske aktivnosti donose najveću dodanu vrijednost, što se može preslikati s europske razine, gdje konkurencija najviše inovativnih rješenja nudi kroz mliječni program, smrznuti asortiman te u proizvodnji gotovih jela. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

nekako mi se čini da se radi o milijardi ili milijardama, no dobro se kaže da poljoprivreda i preh. industrija generira i rast ostalih djelatnosti, no to treba moći osmisliti. Stihija i ad hoc radnje su za sada jedine metode.

Po ovoj racunici ispada da je za prodati milijun kuna vise hrane potrebno zaposliti 26000 ljudi. Odnosno za prodati 38 kuna hrane vise je potrebno zaposliti jednog radnika.

New Report

Close