Mnogi građani zbunjeni su načinom na koji se provodi ovrha pa je Fina nakon njihovih mnogobrojnih upita odlučila objasniti provođenja cijelog postupka ovrhe i postupanja spram ovršenika. Pročitajte kako je on reguliran zakonom.

Zbog čega se blokira račun

Ovrha na novčanim sredstvima se provodi tako da Fina na temelju zaprimljene osnove za plaćanje prvo izda naloge bankama da prenesu određeni iznos s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, a tek ako na svim računima ovršenika nema dovoljno sredstava, daje se nalog za blokadu računa. U Fini napominju da su tvrdnje o blokiranju računa i u slučaju kada ovršenik ima dovoljno sredstava na računu za izvršenje ovrhe neosnovane. Po svim zaprimljenim osnovama za plaćanje, neovisno o tome tko je ovršenik, Fina postupa odmah po njihovu primitku, na način da se automatizmom u banke elektroničkim putem dostavlja nalog za izvršenje i to u iznosu određenom u osnovi za plaćanje. S novčanim sredstvima iznad tog iznosa ovršenik može slobodno raspolagati i račun ovršenika se ne blokira.

Kada se ovršenicima blokira račun

Račun ovršenika se blokira samo u slučaju ako za izvršenje osnove za plaćanje na svim računima ovršenika nema dovoljno novčanih sredstava za njezino podmirenje. Odmah po izvršenju osnove za plaćanje u cijelosti, računi ovršenika automatizmom se deblokiraju i time se omogućuje slobodno raspolaganje novčanim sredstvima na računima ovršenika. U Fini negiraju da se na blokirane račune ne mogu uplaćivati novčana sredstva. Kažu da je takva tvrdnja suprotna logici ovrhe na novčanim sredstvima. Ne samo da se sredstva smiju i mogu uplaćivati na sve račune koji su blokirani, nego se i moraju uplaćivati na račun ako se radi o pravnoj osobi, s obzirom da je za vrijeme trajanja blokade pravnim osobama zabranjeno vršiti obračunska plaćanja i sva plaćanja moraju primati preko računa.

Ovha se provodi na temelju ovršnih isprava

Fina provodi ovrhu na temelju ovršnih isprava – osnova za plaćanje. Osnove za plaćanje su u pravilu ili zadužnice, ili obračuni plaće koje dužnici sami izdaju i pristaju da se iste dostave izravno na ovrhu, ili se radi o pravomoćnim i ovršnim sudskim odlukama i odlukama nadležnih tijela za koje dužnici znaju da, ako ne plate ono što je odlukom utvrđeno, ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu, bilo na novčanim sredstvima kod Fine, bilo pred sudom na drugoj imovini dužnika. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima po računu koju provodi Fina u potpunosti je transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima.

Također, od ovrhe su uvijek izuzeti računi koji su otvoreni radi primanja novčanih sredstava koja su na temelju zakona izuzeta od ovrhe. U interesu zaštite građana i njihove egzistencije, nedavno donesenom izmjenom podzakonskog akta propisano je da je uplatitelj primanja dužan uplatiti na poseban račun iznos primanja izuzet od ovrhe i u slučaju kada se provodi ovrha na plaći. Pri tome se ovrha može provesti isključivo samo na dijelu primanja, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zapljene plaće.

Naime, Ovršnim zakonom je do izmjena i dopuna Ovršnog zakona 2008. godine bilo moguće ovjeriti suglasnost o zapljeni i više od jedne trećine, odnosno cijele plaće ili mirovine.

Što manje neugodnosti za ovršenike

Ovrha na novčanim sredstvima, kao i svaka druga ovrha, neugodna je za dužnika, ali je izravna posljedica dužnikovog neplaćanja obveza. Kada provodi ovrhu na novčanim sredstvima, Fina je provodi brzo, sigurno i s najmanjim troškovima za ovršenika, pogotovo usporedivši ovršne postupke na drugim predmetima, a sve s ciljem da se neugodni posao ovrhe obavi na što manje neugodan način za ovršenika. Važno je napomenuti da su do 2011. godine, ovrhu na novčanim sredstvima po računu provodile banke na vrlo sličan način, samo što tada ovrha na novčanim sredstvima po računu nije bila toliko učinkovita, iz razloga što nije postojao jedinstveni sustav provođenja ovrhe.

Dugovanja se moraju plaćati, i ovrha je, na žalost nužna, kako bi se vjerovniku omogućila naplata onoga što mu dužnik duguje, u slučaju kada dužnik ne želi dobrovoljno podmiriti svoje dugovanje. Ne smijemo zaboraviti da dužnici nisu samo građani. Vrlo često su, na žalost, i obični građani u ulozi vjerovnika koji moraju prisilnim putem pokušati naplatiti neisplaćenu im, a mukotrpno zarađenu plaću, i u tom se slučaju i građani obraćaju Fini sa zahtjevom da provede ovrhu na računima dužnika- poslodavca koji ne želi isplatiti plaću.

Kakva je praksa u europskim državama?

Netočno je da u europskim državama nije moguće blokirati račun, jer se u svim zemljama Europske unije ovrha može provesti i na novčanim sredstvima ovršenika po računu, odnosno ne postoji razlog iz kojega se ovrha ne bi trebala ili smjela provoditi na novčanim sredstvima po računu ovršenika kako bi se naplatilo dugovanje koje ovršenik nije dobrovoljno podmirio, osim ako se radi o novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe (npr. dječji doplatak, porodiljna naknada, dio plaće i sl.). U većini zemalja Europske unije postoje posebne pravne ili fizičke osobe, zadužene za provedbu ovrhe, a u nekim europskim zemljama postoje institucije koje imaju sličnu ulogu kao Fina samo s puno većim opsegom ovlasti u području prisilne naplate dugovanja. Tako npr. Švedska, koja je poznata po visokoj razini socijalnih prava građana, ima Kronofogden – državnu agenciju za prisilnu naplatu, koja ne samo da je ovlaštena provoditi ovrhu na bankovnim računima, nego i na dohotcima i drugoj imovini dužnika, ali i određivati dužniku s kojim sredstvima smije raspolagati, provoditi iseljenja, donositi osnove za plaćanje te poduzimati brojne druge radnje radi naplate dugovanja.