Manje od 130 dana ostalo je od prelaska Hrvatske na novu valutu, već treću od osamostaljenja početkom 90-ih godina. Razdruživanje od Jugoslavije u novčanom je smislu označilo uvođenje hrvatskog dinara, prijelazne monete do dolaska hrvatske kune 1994. godine.

Za razliku od hrvatskog dinara (ili popularnih hrda, kako im je narod tepao) koji su zbog visoke inflacije u ratnim vremenima imali najviši apoen od čak 100.000 HRD-a, razdoblje kune pamtit ćemo po stabilnom tečaju prema euru i relativno niskoj inflaciji koje se danas s nostalgijom sjećamo.

No, ulazak u Europsku uniju 2013. stavio je pred Hrvatsku i obvezu uvođenja eura. Taj je proces započeo 2018. godine predstavljanjem strategije uvođenja eura, a prvi konkretni korak učinjen je u srpnju 2019. upućivanjem hrvatskog pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije.

Ovogodišnjim davanjem zelenog svjetla Bruxellesa za ulazak u eurozonu okončan je politički dio ovog procesa. No, paralelno s političkim dijelom, trajao je i tehnički dio priprema kroz koje je prolazio cijeli financijski sustav i gospodarstvo u cjelini. I sve to uz poprilične troškove.

Tehnički dio tog procesa još nije dovršen i trajat će sve do kraja iduće godine kada će završiti razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Time će nestati i posljednji znak da smo nekad plaćali kunama. U nastavku ove godine čeka nas još početak dvojnog iskazivanja cijena, predopskrba banaka i poduzeća te obavještavanje klijenata banaka kako će od Nove godine izgledati njihovi krediti i štednja.