Dok se u Rijeci na testiranje na COVID-19 dolazi u roku od 24 sata, u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima, čak i kad osoba ima simptome zaraze, čeka se i po tjedan dana da bi se došlo na red za testiranje. Tako mnogi oboljeli prije izađu iz izolacije nego što im stigne pozitivni rezultat PCR testa.

Problem traje već mjesecima, a u zadnjih je nekoliko tjedana, pod pritiskom sve većeg broja oboljelih, postao neodrživ.

Što je razlog tako dugog čekanja na testiranje?

Kako kažu za Novi list u HZJZ-u, visoka cijepljenost mogla bi biti razlogom bolje situacije u Rijeci, odnosno manje navale na testiranje jer veći postotak ljudi raspolaže COVID-potvrdama pa im testiranje ne treba u tolikoj mjeri.

“Gužve su za testiranje zbog velikog broja novooboljelih i zbog njihovih kontakata. Očito ti novooboljeli imaju puno bliskih kontakata, a puno je i ljudi koji se nisu nažalost cijepili pa im, ako moraju ići u javne ustanove, treba COVID-potvrda koju mogu dobiti na temelju PCR ili BAT testa. Isto tako za testiranje se javljaju i brojni putnici. Prije tri tjedna Italija je uvela nova pravila da za ulazak u tu državu treba negativan PCR test, a i neka skijališta to zahtijevaju”, objašnjava Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a.

Najviše je onih koji se nisu cijepili pa jednostavno moraju doći na testiranje ako bilo kamo krenu, a ima i varijanti da su se osobe cijepile, ali ipak se iz nekog razloga moraju i testirati.

Redovi skijaša

Među onima koji čekaju u redovima za testiranje su, dodaje, i naši građani koji su se vratili sa skijališta, a zbog respiratornih simptoma, kašlja i curenja nosa, sada se moraju testirati.

“Ne očekujem da će to dugo trajati, ali gužve za testiranje mogle bi potrajati još dva do tri tjedna. S obzirom na uvođenje brzih antigenskih testova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, to bi moglo ići brže nego što je to sad slučaj”, kaže Mayer.

Dobru situaciju u Primorsko-goranskoj županiji, gdje se na testiranje ne mora čekati danima kao u Zagrebu, objašnjava visokom cijepljenošću.

“Primorsko-goranska županija je super procijepljena. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se cijepilo malo ljudi, s testiranjem je još gore, jer Splićane šalju na testiranje u Makarsku, Sinj ili Trogir. Takva situacija direktno korelira s cijepljenošću”, veli Mayer.

Primorsko-goranskoj županiji nema lista čekanja za testiranje bilo da je PCR testovima ili brzim antigenskim testovima koji odnedavno kod izdavanja COVID-potvrda imaju jednak status.

U Nastavnom zavodu za javno PGŽ-a jučer je, primjerice, obrađeno 3.057 uzoraka briseva, a to je ujedno i prosjek nalaza koji izlaze laboratorija Zavoda koji rade u dvije smjene.

“Mi smo se organizirali za ove posebne okolnosti u kojima je potrebno napraviti određene organizacijske prilagodbe. Naša suradnja s liječnicima obiteljske medicine jako je dobra i svi građani koji dobiju uputnice, bilo da je riječ o brzom antigenskom testiranju ili PCR testiranju, nalaze dobiju ili isti dan ili sutradan. Nama je takav pristup osnovna zadaća i tako ćemo raditi i dalje, a ako bude potrebno, opet ćemo produžiti radno vrijeme do 18 sati, kako smo i radili u proteklom tjednu na našem testnom punktu na Mlaki, no sad smo se, zbog nešto manjeg interesa građana, vratili na radno vrijeme do 13 sati. I kod nas se primjećuje povremeno zamor kod ljudi koji rade na tim poslovima, i mi smo dio sustava koji se zaražava, no nastavljamo s radom na prevenciji COVID-a”, kaže ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Vladimir Mićović za Novi list.

Zlatni standard

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih ciljeva pravovremenog testiranja jest pri pojavi simptoma bolesti na vrijeme bolesnika staviti u izolaciju i započeti s terapijom te tako u konačnici i smanjiti pritisak na bolnicu.

Liste čekanja na testiranje dok dosad najzaraznija omikron varijanta koronavirusa »divlja« u cijelom svijetu, zapravo su potpuno apsurdne.

“Mislim da su liste čekanja besmislene u preventivi, a to je posao kojim se mi bavimo. Kod nas liste čekanja ne dolaze u obzir”, rezolutan je Mićović.

U PGŽ-u, osim na glavnom testnom punktu na riječkoj Mlaki, građani se mogu testirati u svim ispostavama zavoda, a kad je riječ o BAT testiranju, brojne su privatne ustanove, poput ljekarni i privatnih zdravstvenih ustanova još ove jeseni uveli tu mogućnost.

“BAT testovi imaju svoju vrijednost u dokazivanju bolesti, no PCR je zlatni standard, konačna potvrda bolesti i uostalom uvjet koji za valjanu COVID-potvrdu traže europske zemlje”, poručuje Mićović.