Europska komisija jučer je i službeno, u okviru Proljetnog paketa Europskog semestra, potvrdila da Vijeću EU predlaže izlazak Hrvatske iz korektivnog mehanizma za prekomjerni deficit. Nakon lani ostvarenog rekordno niskog proračunskog manjka čiji je pad premašio ciljani (sa 3,4 sveden je na 0,8 posto BDP-a nasuprot ciljanih 2,7) te potvrđene silazne putanje javnog duga (sa 86,7 na 84,2% BDP-a) takva ocjena Komisije nije iznenađenje, to prije što su na istoj liniji i Vladini fiskalni ciljevi i planovi zacrtani u ovoproljetnom programu za stabilnost i konvergenciju.

Među domaćim ekonomistima, koji ipak imaju na umu i cikličku dimenziju i činjenicu da glavne slabosti i neravnoteže domaće ekonomije mahom nisu otklonjene, ta vijest utoliko i nije baš doživljena kao "danas je važan dan za Hrvatsku", kako ju je opisao potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. Uza sve, valja podsjetiti da izlazak iz korektivnog mehanizma u koji je Hrvatska ušla početkom 2014. ne znači da nestaje monitoring fiskalne politike Komisije već Hrvatska (kao i Portugal koji također izlazi iz EDP-a) odskora samo prelazi u režim preventivnih alata nadzora fiskalnih kretanja. Oni, pak, u nekim elementima mogu biti i zahtjevniji, upozorava Ante Žigman, savjetnik guvernera i član Povjerenstva za fiskalnu politiku. Važnost ukidanja tzv. EDP procedure Dombrovskis je podcrtao ističući da je ono "pozitivan signal tržištima i ulagačima", i općenito poticaj jačanju povjerenja u hrvatsko gospodarstvo.

Sada je, kaže, važno iskoristiti pozitivan trenutak za nastavak ambicioznog reformskog programa. A reforme koje EK preporučuje više-manje su dobro poznate već otprije. Uz rad na održivom mirovinskom sustavu kroz destimuliranje prijevremenih umirovljenja i ubrzanja tempa podizanja dobi za starosne mirovine, to vrijedi za preporuku jačanja napora u pružanju cjeloživotnog učenja, osobito za starije, niskokvalificirane i dugotrajno nezaposlene. Otprije datiraju i preporuke vezane uz poboljšanje upravljanja državnim poduzećima, rasterećenje poduzetnika i poboljšanje kvalitete i efikasnosti pravosuđa, a ostaje primijetiti da je ovaj put na listi preporuka pri vrhu istaknuto pitanje unaprjeđenja višegodišnjeg proračunskog okvira, kao i jačanje neovisnosti i uloge Povjerenstva za fiskalnu politiku.

"Hrvatska se kreće u pravom smjeru. Sada je potrebna odlučnost i ustrajnost da se hrvatsko gospodarstvo učini otpornijim, dinamičnijim, raznolikijim i inovativnijim", zaključio je Dombrovskis. U najnovijem izvješću Komisije tek se usputno navode mogući rizici vezani uz krizu Agrokora, i to u dijelu koji se referira na Vladine makroekonomske i fiskalne projekcije. U tom smislu navodi se mogući negativan utjecaj financijskih poteškoća Agrokor koji projekcije programa ne razmatraju, a u vezi s proračunskim projekcijama navodi se kako i mimo toga za planirane ciljeve nisu potpuno specificirane mjere potrebne kao potpora za njihovo ostvarenje. Osnovne poruke i preporuke u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca iščitavaju na sličan način. Poruka da se hrvatsko gospodarstvo razvija u pozitivnom smjeru može poticajno djelovati na odluke potencijalnih investitora oko ulaganja, a može pomoći i u poboljšanju kreditnog rejtinga i posljedično troškovima financiranja države i tvrtki, kažu analitičari HGK.

Vjerojatno imajući u vidu ciklički aspekt koji trenutno pogoduje stopama rasta i konsolidaciji javnih financija, i oni, kao i HUP, ponavljaju mantru o nužnosti reformi kako bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić tako podsjeća da je to što fiskalna konsolidacija ide u dobrome smjeru "prije svega rezultat rasta proračunskih prihoda", kaže Majetić. Hrvatska je i dalje suočena s nizom problema koji nas čine niskokonkurentnom zemljom i onemogućavaju snažniji rast, zbog čega "reforme ostaju nužnost da bi se rast ubrzao i da bismo ga učinili dugoročno održivim". Novih-starih pet preporuka Komisije Hrvatskoj, kojima se utvrđuju smjernice ekonomske politike za pojedine države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci, u HGK-u opisuju kao kontinuitet prošlogodišnjih i na tragu općenitog opredjeljenja Komisije.

Ona, podsjećaju, teži poticanju rasta putem poreznog rasterećenja rada, povećanja produktivnosti putem kvalitetnijeg sustava obrazovanja i poticanja inovativnosti te provedbe svih ostalih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču gospodarski rast. Premda nije baš neko opravdanje za manjak reformskih iskoraka, u izvješću EK se i mimo nas ističe da su države članice većinom najveći napredak ostvarile u području fiskalne politike i fiskalnog upravljanja te u području aktivnih politika tržišta rada. Najmanji napredak ostvaren je u području tržišnog natjecanja kod usluga te poslovnom okruženju. "Dojam je da se ulažu napori u provedbu reformi, ali zasad je u većini područja iz preporuka po državama za 2016. napredak tek u rasponu između "ograničenog" i "određenog", ističu u Komisiji. 

Preporuke EK ili sve je isto ko i lani

• Poduzeti pripremne korake za oporezivanje imovine na temelju vrijednosti
• Obeshrabriti prijevremena umirovljenja i ubrzati podizanje dobi za starosne mirovine
• Preispitati kategorije tzv. povlaštenih mirovina, što više ih uklopiti u opću shemu
• Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada
• Unaprijediti obrazovanje odraslih – NKV, dugotrajno nezaposlenih…
• Poboljšati funkcionalnu raspodjelu kompetencija u javnoj upravi
• Uskladiti okvir za sustav plaća u javnoj upravi i javnim službama
• Ubrzati prodaju državnih poduzeća i druge državne imovine
• Smanjiti troškove regulacije i administrativnog tereta za poduzeća
• Podići kvalitetu pravosuđa, skratiti trajanje predmeta